Za privremeni smještaj i opskrbu blizu 480.000 izbjeglica i migranata koliko ih je do sada prošlo Slovenijom te za njihov prijevoz od hrvatske do austrijske granice, vlada je do sada potrošila nešto manje od 33 milijuna eura, izjavio je u ponedjeljak u parlamentu predsjednik vlade Miro Cerar istaknuvši pritom da je Slovenija dobila i znatna europska sredstva i donacije.
Cerar je odbio tvrdnje oporbe da su stvarni troškovi mnogo veći i da se podaci koje iznosi ne slažu s onima koje je lani na početku migrantske krize najavljivalo ministarstvo financija. Od ukupnog troška koje je imao slovenski proračun za migrante dobar je dio pokriven iz donacija te sredstvima koje je odobrila Europska komisija, koja je dala prilog od 10,2 milijuna eura, UNHCR je dao 3,6 milijuna eura, Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) 1,5 milijun, a sredstva su dobivena i od poduzeća i privatnih donatora te temeljem bilateralnih ugovora s drugim državama, kazao je Cerar, odgovarajući na pitanja oporbe koja ga optužuje da skriva prave podatke o troškovima i tvrdi da rijeku migranata treba zaustaviti.
Vinko Gorenak, parlamentarni zastupnik Slovenske demokratske stranke (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše i nekadašnji ministar unutarnjih poslova, rekao je premijeru da građanima treba objasniti kako to njegova vlada za migrante osigurava velika sredstva, u situaciji kad je minimalna mirovina za puni radni staž 440 eura, minimalna plaća za puno radno vrijeme 553 eura, a četvrtina građana živi ispod granice statističkog siromaštva. Pravi je podatak da Sloveniju svaki migrant stoji više od 800 eura, a mjesečni troškovi jedne osobe koja čeka na odluku hoće li joj u Sloveniji biti odobren azil su zapravo 1350 eura, inzistirao je Gorenak.
Cerar je, odgovarajući na ove navode, kazao da je riječ o netočnim i napuhanim podacima, jer je mjesečni trošak boravka stranca koji čeka na kraj azilnog postupka u jedinom takvom centru u Postojni zapravo samo 386 eura i 18 eura mjesečnog džeparca, iako u to nisu uračunati troškovi osoblja. On je dodao da su administrativni troškovi centra za azilante ionako fiksni jer se radi o ustanovi koju je potrebno imati pa se ti troškovi pokrivaju bez obzira ima li u njoj tražitelja azila ili ne. Uz to, Cerar je odbio tvrdnje oporbe desnog centra o navodno povećanoj sigurnosnoj opasnosti zbog migranata, dodavši da je svejedno povećana budnost na mjestima gdje su oni smješteni, ali da je u Sloveniji ovih dana izbjeglica i migranata vrlo malo te se je minimalan broj njih u Sloveniji uopće zatražio azil jer im ona nije ciljna destinacija.
Oporba je zahtijevala da se o migracijskoj krizi i sigurnosnom stanju u državi održi još jedna izvanredna sjednica parlamenta, što je predsjednik parlamenta Milan Brglez, član Cerarove stranke, odbio rekavši da je prijedlog uložen mimo predviđene procedure. Oporbeni zastupnik Jože Tanko kazao je da bi izvanrednu sjednicu na tu temu svakako trebalo održati zbog “opasnog lijevog ekstremizma” koji se, po njegovim riječima, manifestirao u subotu u Ljubljani. Tada su se ispred zgrade u koju vlada namjerava smjestiti manji broj izbjeglica na prosvjedima sastale dvije suprotstavljene strane prosvjednika, manja skupina koja je zahtijevala da se migranti više ne primaju i druga, veća koja im je izražavala dobrodošlicu.
Fizički kontakt dviju skupina prosvjednika spriječila je specijalna policija pa osim verbalnih ispada nije bilo nasilja, ali je Tanko kazao da su kamere zabilježile kako su ljevičarske skupine koristile simbole bivšeg totalitarnog režima i crvene zastave, da su neki prosvjednici na strani koja je za dobrodošlicu izbjeglicama bili zamaskirani i imala hladno oružje. Po riječima ovog oporbenog zastupnika, skupovi protiv “nerazumne” politike propuštanja izbjeglica kroz schengensku granicu, koji su proteklih dana održani po Sloveniji, a koje prešutno simpatizira oporbena desnica, održani su ” mirno, dostojanstveno” i bez izgreda, dok je ovaj u Ljubljani prošao u znaku izražavanja opasnog ljevičarskog ekstremizma i uz prisutnost ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića i bivšeg predsjednika Milana Kučana.
Njegove tvrdnje opovrgli su zastupnici Udružene ljevice (ZL) koji su u subotu na skupu u Ljubljani podržali politiku dobrodošlice migrantima, rekavši da nikakvog nasilja niti oružja na tom skupu nije bilo. Ta stranka ocjenjuje da bi i Cerarova vlada morala jasnije osuditi primjere ksenofobije na prethodnim protumigrantskim skupovima koje je potakla radikalna desnica, a koji su održani u više gradova i naselja koji su se suprotstavili mogućnosti da u njihovoj blizini bude smješteni migranti.
Nizozemske su vlasti među 59.000 ljudi koji su zatražili azil prošle godine identificirale tridesetak osoba osumnjičenih za ratne zločine, a trećina od njih su Sirijci, rekao je ministar za imigraciju u ponedjeljak. Klaas Dijkhoff objavio je te podatke u pismu članovima parlamenta, dok u zemlji traje pojačana rasprava o imigraciji, potaknuta povećanim priljevom izbjeglica iz ratnih zona na Bliskom istoku. Više članova parlamenta pozvalo je vladu da počne vraćati migrante za koje se sumnja da su počinili zlodjela ili da su prekršili nizozemske zakone.
Deset osumnjičenih je iz Sirije a ostali iz Eritreje, Sudana, Nigerije, i drugih zemalja, dodao je ne ulazeći u detalje. Dijkhoff je rekao kako je moguće da Sirijci ne budu poslani kući zbog međunarodnih zakona kojima se zabranjuje repatrijacija u zemlju u kojoj sukob još traje. Oštro protivljenje imigraciji u Nizozemskoj je pojačala desničarska antimuslimanska Stranka slobode čiji se čelnik Geert Wilders redovno navodi kao najpopularniji političar u zemlji.
Austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner izjavila je u ponedjeljak da Beč “ne treba ničije prodike” o migrantskoj krizi, kao odgovor na kritike Berlina i Atene o restrikcijama koje su usvojile Austrija i zemlje balkanske rute. “Ne trebaju nam ničije prodike” po tom pitanju, izjavila je kršćansko-demokratska ministrica novinskoj agenciji APA podsjećajući da je njezina zemlja, nakon Švedske, primila najviše migranata po stanovniku unutar EU.
“Ne treba govoriti o migracijskom pritisku Austriji”, dodala je Mikl-Leitner, reagirajući na povike iz Atene koja upozorava na opasnost od zagušenja u Grčkoj, kao i na riječi njemačke kancelarke Angele Merkel koja je u nedjelju predbacila Austriji i zemljama balkanske rute da su reagirali “proizvoljno”, ograničavajući prijelaze. Mikl-Leitner je podsjetila da je upravo Njemačka bez najave počela u prosincu filtrirati migrante na granici s Austrijom.
Grčko-makedonska granica nanovo je zatvorena u ponedjeljak nakon što je 300 migranata smjelo u zoru prijeći u Makedoniju dok se broj migranata i izbjeglica blokiranih s grčke strane popeo na više od 7000 osoba, priopćila je grčka policija i mediji. Tri stotine migranata i izbjeglica koji su uspjeli prijeći granicu uglavnom su Iračani i Sirijci, javila je agencija France presse.
Izbjeglički prihvatni centar Idomeni na grčkoj strani granice može primiti samo oko 2000 ljudi, i to na kratki boravak. Centar je pod takvim pritiskom da mnogi moraju spavati na otvorenom, čekati satima da dobiju hranu i vodu te čekati u dugim redovima za sanitarni čvor, opisuje stanje njemačka agencija dpa. Tijekom čitave nedjelje Makedonija nije dopustila gotovo nijednom migrantu da prijeđe granicu dok je prethodnog dana 300 Iračana i Sirijaca dobilo dopuštenje da uđe u tu zemlju. U ponedjeljak je u Atenu došao trajekt s 1800 novih izbjeglica. Po UNHCR-u, oko 3000 ljudi dolazi na grčke otoke svaki dan. Po izvješćima grčkih medija, trenutno je više od 25.000 izbjeglica širom zemlje, uključivo one u Idomeniju i one koji još čekaju na otocima.
