Njemački je gospodarski rast solidan i oslanja se na niske cijene nafte, slabiji euro i potražnju izbjeglica koje bi mogle odigrati pozitivnu ulogu i u predstojećem razdoblju bude li se dobro upravljalo izbjegličkom krizom, pokazala su u srijedu dva službena izvješća njemačke vlade.
Ukupna je aktivnost u najvećem europskom gospodarstvu i dalje snažna unatoč posustajanju u pojedinim dijelovima svijeta, a posebno gospodarstvima u nastajanju, uključujući Kinu, Rusiju i Brazil, konstatiralo je u redovnom mjesečnom izvješću za studeni ministarstvo gospodarstva i energije. U takvom okruženju njemački proizvodni sektor prolazi slabije razdoblje ali bi nakon faze prilagodbe potražnja za industrijskim proizvodima trebala ponovo blago porasti, procjenjuju u ministarstvu.
Važnu potporu općenito snažnom gospodarstvu pruža i tržište rada, posredstvom pojačanog zapošljavanja i povoljnog trenda plaća, navode u ministarstvu. Posebno izdvajaju i niske cijene nafte i “za izvozno gospodarstvo povoljan tečaj eura”. “Dodatne impulse za gospodarstvo, iako u razmjerima koje trenutno nije moguće kvantitativno procijeniti, pruža i pojačana potražnja povezana s migracijama izbjeglica”, ističe se u izvješću.
Pozitivan utjecaj izbjeglica na gospodarstvo istaknuo je i vijeće ekonomskih stručnjaka pri njemačkoj vladi u danas objavljenom odvojenom godišnjem izvješću. Po njihovoj će ocjeni Njemačka ne samo uspješno upravljati aktualnom izbjegličkom krizom već će od nje imati i koristi na gospodarskoj razini. “Migracija izbjeglica uključuje i značajan potencijal za obrazovanje i kvalifikaciju”, konstatiraju stručnjaci u godišnjem izvješću, procjenjujući da će u srednjoročnoj perspektivi utjecaj na broj radnika a time i na proizvodni potencijal vjerojatno biti umjeren. Na nešto dulji rok, do 2020., mogao bi se pretočiti u 500 tisuća dodatnih kvalificiranih radnika, dodaju.
Brojka bi mogla biti manja a potrebna ulaganja veća ako se integracijska politika ne bude uspješno provodila, upozoravaju. “Dulje procedure rješavanja zahtjeva za azilom i nepovoljni razvoj situacije po pitanju njihove integracije u tržište rada mogli bi značajno povećati troškove”, kazao je Christoph Schmidt, čelnik panela stručnjaka.
Među mogućim rješenjima za pojačanu integraciju izbjeglica na njemačko tržište rada ističu suspenziju zakona o minimalnoj plaći u nekim slučajevima, kako bi novi podnositelji zahtjeva za posao bili atraktivniji poslodavcima. U izvješću se također navodi da je Njemačka utrošila između 5,9 i 8,3 milijarde eura vezano za migrante u ovoj godini, uz procjenu da bi iduće godine ti troškovi mogli dosegnuti između devet i 14,3 milijarde eura. “S obzirom na dobru situaciju po pitanju proračuna, ti se troškovi mogu podnijeti”, zaključili su ekonomski stručnjaci.
