Banja Luka – Iz Vlade bh. entiteta Republika Srpska pojašnjavaju da je cilj poboljšati poslovanje privrede i smanjiti stopu sive ekonomije.
Poslanici Narodne skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska razmatraju set od 14 zakona, koje je utvrdila entitetska Vlada. Uglavnom obuhvataju olakšice za privredni sektor.
Ministar finansija tog bh. entiteta Zoran Tegeltija kaže da je njihov cilj smanjenje fiskalnih opterećenja rada i povećanje oporezivanja potrošnje. Tvrdi da će privreda smanjenjem stope doprinosa uštedjeti više od 26 miliona eura. Zbog toga će Fond zdravstvenog osiguranja imati manje sredstava koja Vlada planira da nadomjesti povećanjem akciza na pivo i cigarete.Akcize su u nadležnosti institucija države, kojima će Vlada RS-a poslati zahtjev.
Marko Knežević vlasnik je privatnog poduzeća “Knežević Entering” nedaleko od Banje Luke i zapošljava 20 radnika. Smanjenjem doprinosa i poreza, koje je utvrdila Vlada, trebao bi uštedjeti 35 eura po radniku mjesečno.
“Ne možemo govoriti da je to nešto maestralno i mnogo. Slažem se da je to za čitavu privredu na godišnjem nivou dobar iznos, ali za mala preduzeća to zaista nije iznos koji će ih pogurati naprijed”, kaže Knežević.
Savez sindikata RS-a najviše brine smanjenje doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje radnika. Pojašnjavaju da to znači pomoć poslodavcima, ali i manje sredstava za fondove penzijskog i zdravstvenog osiguranja, koji su godinama u dugovima. “Uzimanje novca ili smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje jeste dobra mjera za poslodavce, ali sigurno Vlada je morala paralelno sa ovim zakonom ići sa drugim zakonskim rješenjem, kojim će nadomjestiti nedostajuća sredstva u Fondu zdravstvenog osiguranja. Ako toga nema, onda je besmisleno i donošenje ovakve izmjene Zakona o doprinosima”, rekla je predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić.
Zakonima je predviđeno i smanjenje poreza na dohodak i dobit. Taksisti i mala poljoprivredna gazdinstva trebali bi biti oslobođeni obaveze da koriste fiskalne kase. Uvodi se jedinstvena stopa poreza na nepokretnosti od 0,25 posto i 0,20 posto za proizvodne pogone, javlja reporterka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić. “Iz Vlade RS-a pojasnili su da se radi o setu reformskih zakona i da se uglavnom odnose na oblast finansija. Namjera Vlade je da ovim zakonima, kako su rekli, poboljšaju poslovni ambijent”, dodaje. U Privrednoj komori RS-a kažu kako su slične prijedloge poslali Vladi krajem prošle godine. Zadovoljni su što je većina prihvaćena, ali ipak imaju zamjerke. Smatraju da stopa poreza na nepokretnosti treba biti niža. Ne slažu se ni da privatni i javni sektor imaju iste rokove za plaćanja. “Pojedini privrednici su mišljenja da ti rokovi treba da budu kraći za javni sektor nego što je za privredu, kao što je naprimjer u Srbiji, gdje je rok 45 dana za javni sektor, a dok je 60 dana rok za privredu”, navodi Vladimir Blagojević iz Privredne komore RS-a
Zakon o rokovima brine i Marka Kneževića. Nenaplaćeni poslovi opterećuju ga više nego porezi i doprinosi. Kaže, zakon ne predviđa mehanizme za poštovanje roka plaćanja od 60 dana. “Takođe se bojim kod tog zakona da neke međunarodne, multinacionalne kompanije domaćim trgovcima ne ponude bolje uslove od onih na koje će domaći proizvođači biti primorani zakonom”, ističe on. Osim ovih zakona, entitetska Vlada utvrdila je prijedloge za uvođenje diferencirane stope poreza na dodanu vrijednost te povećanje određenih akciza. Međutim, o tome se neće izjašnjavati poslanici Narodne skupštine RS-a Indirektni porezi su u nadležnosti državnih institucija, pa će za poboljšanje poslovanja u ovom dijelu zemlje važiti samo utvrđene olakšice zakona Vlade RS-a.