Skupe sirovine ugrožavaju energetsku tranziciju

Analiza DW-a

Električni automobili, solarni sustavi i vjetroelektrane imaju veliku ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Prema studiji Instituta za gospodarska istraživanja, njihova bi proizvodnja uskoro mogla znatno poskupjeti.

Za sirovine poput kobalta, bakra, litija i nikla postoje naznake značajnog poskupljenja u budućnosti. To će imati posljedice na energetsku tranziciju jer su upravo ti metali potrebni za proizvodnju električnih automobila, sustava za solarnu energiju i vjetroelektrana. “Potražnja za ovim sirovinama će tokom narednih desetljeća naglo porasti”, navodi se u studiji njemačkog Instituta za gospodarska istraživanja (DIW).

Oko 2030. cijene bi mogle dostići svoj vrhunac i ostati na toj razini godinama. “To bi zato predstavljalo prepreku energetskoj tranziciji”, kaže znanstvenik iz DIW-a Lukas Boer, pozivajući se na ispitani scenarij, koji izričito nije predviđen da bude prognoza.

Velike količine bakra potrebne su za izgradnju vjetroelektrana i fotonaponskih sustava, a kobalta, litija i nikla za baterije u električnim automobilima. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), godišnja potrošnja bakra će se vjerojatno udvostručiti u narednih 20 godina, nikla više nego utrostručiti, a kobalta ušesterostručiti.

Potražnja za litijom će vjerojatno najviše rasti. Očekuje se da će 2040. potražnja za ovim lakim metalom biti veća za više od 20 puta nego danas. Ponuda će zato imati poteškoća da održi korak s većom potražnjom. Kakose ovi metali dobivaju u rudnicima i to uz velike troškove, moglo bi proći i do 20 godina prije nego što se razviju nova nalazišta.

Posljedice toga bi bile znatno veće cijene. Prema scenariju koji predviđaju ispitivanja DIW-a, bakar bi 2030. mogao biti skuplji za gotovo 70 posto nego 2020. godine, a litij za skoro 180 posto.

Njemački znanstvenici također ukazuju da bi nepredviđeni tehnološki napredak mogao ublažiti potencijalna povećanja cijena i smanjiti troškove energetske tranzicije. Isto vrijedi i ukoliko se alternativni materijali pokažu prikladnima za proizvodnju i skladištenje obnovljive energije.

Razvoj koji se trenutno može primijetiti kod električnih automobila. Tesla već neko vrijeme u nekim modelima koristi litij-željezno-fosfatne (LFP) baterije za koje nije potreban kobalt. Još bolje u zaobilaženju upotrebe skupih sirovina su natrijsko-jonske baterije, za koje nisu potrebni litij, kobalt ili bakar. Tu tehnologiju, primjerice, koristi kineski koncern CATL. Kineska kompanija trenutno gradi tvornicu baterija u Erfurtu u koju ulaže skoro dvije milijarde eura.

Bez obzira na tehnološka poboljšanja, DIW smatra da su političke odluke posebno važne. „Političke odluke ključne su za energetsku tranziciju“, ističe Boer. „Neizvjesne perspektive za regenerativne energije ili električne automobile sprječavaju, primjerice, ulaganja u eksploataciju metala u rudnicima.” Prema Boeru, nužna je globalno koordinirana klimatska politika koja proizvođačima daje veću sigurnost planiranja, piše DW.

You may also like