Na Plenarnoj sjednici 10. svibnja većina zastupnika Europskoga parlamenta zatražila je od Europske komisije da zaustavi ruski projekt Sjeverni tok 2 u najkraćem mogućem roku. Zastupnici su nedvosmisleno poručili da je rusko-njemački plinovod Sjeverni tok 2 u suprotnosti s ciljevima Energetske unije, šteti solidarnosti među državama članicama i treba ga sagledati i iz geopolitičke i iz gospodarske perspektive. Dok još uvijek čekamo konačnu odluku Europske Komisije potrebno je naglastiti da ne postoji jednostavan način da se zaustavi gradnja plinovoda. Grade ga dvije velike države a u konačnici cijenu će platiti mali!
U vremenu kada se EU suočava s nezapamćeno velikim brojem kriza, kako unutar svojih granica tako i u svom neposrednom susjedstvu, slučaj ruskog Sjevernog toka 2 jasno postaje predmetom jednog od najvećih prijepora o budućnosti Europske Unije. Zagovornici plinovoda žele predstaviti projekt kao strogo komercijalni – blagotvoran za europsko tržište plina a povećava i sigurnost isporuke od najvećih i najjeftinijih dobavljača. Zapravo, istinska pozadina Sjevernog Toka 2 nema nikakve veze s povećanjem energetske sigurnosti Europske Unije. Otvaranjem dodatne rute za jeftini ruski plin do Njemačke, plinovod se na prvi pogled čini kao dobar posao za Europu. Međutim, projektom se de facto legalizira ruski monopol na europskom energetskom tržištu, potkopava ciljeve politike Energetske Unije i otežava realizaciju kohezivne i zajedničke vanjske politike EU. Realizacijom Sjevernog toka 2 provedba projekta LNG Krk, koji je strateški investicijski projekt Republike Hrvatske postaje upitna. Zbog osjetljivosti tog pitanja, pravni timovi moraju osigurati vlastitu pravnu analizu projekta. Od Europske Komisije jasno tražimo da Sjeverni tok 2 podliježe zakonskim propisima Europske Unije i to je naša zadnja linija obrane!
PRAVNA TOČKA PRIJEPORA :
Pravni tim Gazproma napravio je fatalnu pogrešku kada je Južni tok pokušavao realizirati sklapajući laičke međudržavne ugovore sa zemljama kojima je plinovod trebao prolaziti. Propust je naravno brzo bio uočen i Europska komisija je projekt s pravom blokirala, tvrdeći da je protivan zakonodavnoj regulativi trećeg energetskog paketa. Pravila trećeg energetskog paketa bila su presudna a izričito traže jasno razdvajanje djelatnosti proizvodnje i distribucije. Sukladno odredbama to se može postići na tri načina a najjednostavnija varijanta je vlasničko razdvajanje. Poučen bolnim iskustvom, sada u slučaju Sjevernog toka 2 Gazprom se pojavljuje samo kao proizvođač a distributer je novi konzorcij poslovnih partnera : Gazprom, E.ON, BASF/Wintershall, OMV, ENGIE i Royal Dutch Shell. Novonastali konzorcij posve je organizacijski, tehnički, materijalno čak i financijski odvojen od Gazproma s jasno razgraničenim vlasništvom nad mrežom čime konzorcij u potpunosti zadovoljava uvjete i nema pravne zapreke. Svako pozivanje na kršenje odredaba trećeg energetskog paketa, pravno gledano bio bi potpuni promašaj!
Kako bi počeo s izgradnjom, Gazprom najprije mora dobiti dozvolu za postavljanje cjevi u EU a također i dozvolu njemačke regulativne agencija za priključenje na europsku mrežu plinovoda. Moskvi ide na ruku i činjenica da se neki zakonski propisi EU primijenjuju i na infrastrukturu koja prolazi morskim dnom. Za razliku od kopnenog dijela tu ne važe zajednička pravila iz trećeg energertskog paketa već je stvar nadležnosti zemlje članice. Da život ima čudan smisao za humor najbolje govori i činjenica da je samo jedna točka iz trećeg energetskog paketa imala za cilj jačanje uloge i ovlasti nacionalnih regulatornih tijela koja sada mogu donositi obvezujuće odluke za energetske subjekte, poduzimati odgovarajuće mjere u slučaju neadekvatnog funkcioniranja energetskog tržišta!
Europska komisija nema mandat slobodno tržište dovesti u stanje monopola, ne ograničavajući se na one koje daju više od 40% godišnjih zaliha u državama članicama. Ako projekt dobije dozvolu, gotovo je sigurno da će Sjeverni tok 2, kao i njemačka zaslijepljenost dominacijom i profitom generirati destabilizirajuće geopolitičke, možda i pravne posljedice. Trenutno čak 10 članica EU i Ukrajina traži argumente kako blokirati Sjeverni tok 2 koji je već ušao u drugu fazu. Različite zemlje, ministarstva i različite pravne službe drugačije gledaju na problem. Da bi se projekt poljuljao trebalo bi naći legalan način utjecaja na nacionalne procedure autorizacije projekta, osobito njemačke procedure. Deset oponenata Sjevernom toku 2 nezadovoljni su jer gube novac od tranzita preko svog teritorija i zato što će morati graditi novu i skupu infrastrukturu prema Njemačkoj koja nas je sve izigrala. Pravni okvir ne smije ostati u nadležnosti Njemačke jer pitanje energetske neovisnosti tiče se svih članica Unije!
GEO-POLITIČKA TOČKA PRIJEPORA :
Novi ruski plinovod Sjeverni tok 2 teško se može promatrati kao komercijalni projekt kakvim ga se želi predstaviti. Na osnovu čega onda njemački savezni ministar za energetiku i gospodarstvo, gospodin Sigmar Gabriel može tvrditi da je projekat komercijalni kada podaci operatora plinskog transportnog sustava govore da je iskorišteno samo 27 % raspoloživog kapaciteta Sjevernog toka 1? Europa već uvozi 39 posto svojih potreba za plinom iz Rusije. Nakon Sjevernog toka 2, čak 80 posto ruskog plina će biti koncentrirano na jednom mjestu. U samoj Njemačkoj, udio ruskog plina će se povećati sa 40 posto na čak 60 posto. Osim Njemačke, imamo skoro polovinu – 12 članice Unije koje ovise o Rusiji za 75 posto, negdje čak i 100 posto. Novi plinovod će još više povećati energetsku ovisnost i ugrožava vrijednost i provedbu ostalih energetskih projekata!
Hrvatska je zajedno s baltičkim zemljama, prijateljskim zemljama Višegradske skupine već uputila pismo predsjedniku Europske komisije Jeane-Claudu Junckeru u kojemu se od Europske Komisije traži da ocijeni je li projekt Sjeverni tok 2 u skladu s europskim energetskim zakonodavstvom. Pismo su na marginama summita zemalja članica EU u Bruxellesu ipak potpisali premijer Orešković te njegove kolege iz Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Litve, Latvije, Estonije i Rumunjske. U pismo se od Komisije traži da napravi procjenu je li Sjeverni tok 2 sukladan europskom energetskom zakonodavstvu te zaključcima Europskog vijeća iz prosinca prošle godine. Za Hrvatsku je to pitanje posebno važno zbog projekta izgradnje LNG terminala na Krku i ukupne energetske strategije zemlje!
Konačna odluka o gradnji novog plinovoda od Rusije do Njemačke mora biti donesena na političkoj razini i u duhu europske solidarnosti i dogovora. U cilju otklanjanja svake moguće ugroze energetske neovisnosti bilo koje zemlje članice, ovo pitanje ne može biti predmetom nadležnosti samo Europske Komisije!
Autor je Tomislav Matteo Herceg, a tekst je izvorno objavljen na njegovom blogu.
