Sektor osiguranja kao okidač ulaganja u zelenu ekonomiju

Analitičari

Intenzivnija upotreba digitalnih tehnologija može povećati efikasnost i profitabilnost osigurateljnog poslovanja, a taj sektor osiguranja može biti i pokretač “zelene” ekonomije, istaknuto je u četvrtak na konferenciji Hrvatski dani osiguranja 2021. u organizaciji HUO-a i partnera.

Predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) Slaven Dobrić ustvrdio je da je industrija osiguranja na adekvatan način odgovorila na sve izazove pandemije, kao i potresa te vremenskih nepogoda.

Apostrofirao je da industrija daje obećanja svojim klijentima, koja će za 10, 20 ili 30 godina morati ispuniti bez obzira na promjenu okolnosti, a da trenutno živimo u vremenu nikad većih transformacija, pa tako i one “zelene” i digitalne. “Sve promjene daju nam i prilike”, rekao je Dobrić, a kao primjer toga je naveo i drugačiji način komunikacije s klijentima, u smislu zaključivanja ugovora na daljinu. Da bi se prilike “uhvatile”, poručio je, treba konstantno unaprjeđivati rad društava, kao i kompetencije zaposlenika.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta (Hanfa) Ante Žigman također je istaknuo da se, uz postojeće rizike, industrija suočava i s globalnim promjenama i trendovima u području “zelenog” i digitalnog.

“Zeleno” ima veliki intenzitet rizika, a istovremeno i veliku vjerojatnost događaja, dakle radi se o nečemu što je zapravo ispred nas”, izjavio je Žigman.

Tako je apostrofirao utjecaj vremenskih neprilika na financijski sustav i makroekonomsko okruženje, u vidu značajnog povećanja globalnih prirodnih katastrofa uslijed klimatskih promjena, poput poplava, raznih oluja, suša, upozorivši da će se intenzitet takvih događaja u budućnosti samo povećavati.

“Onaj na koga se prenosi taj rizik su osiguravajuća društva, koja trebaju osigurati da se tako nešto premosti”, rekao je Žigman, navodeći i podatak da su se u svijetu u posljednjih 30 godina ekonomske štete uzrokovane vremenskim neprilikama povećale osam puta.

Sektor osiguranja može biti veliki pokretač ulaganja u “zeleno” i održivo, između ostalog i traženjem veće transparentnosti od tvrtki u koje ulažu u dijelu ESG informacija, koje se odnose na okolišne, socijalne i upravljačke faktore, ustvrdio je Žigman.

Rekao je i da rast broja prirodnih katastrofa nije praćen jednakom dinamikom i u dijelu osiguranja tih rizika, pa je tako samo jedna trećina svjetskih gubitaka osigurana. Pritom je upozorio da se Hrvatska ističe jazom između ukupnih i osiguranih ekonomskih gubitaka od prirodnih katastrofa.

“Hrvatska nažalost nije u krugu zemalja koje su jako “zelene”, kod nas postoji srednja i visoka razina rizika povezanih s ekonomskim gubicima od prirodnih katastrofa”, rekao je Žigman, napominjući da se to odnosi na poplave, požare, a posljednje vrijeme i potrese te da zasigurno postoji potreba za većim osiguranjima u tim segmentima.

S druge strane, intenzivnijom uporabom digitalnih tehnologija može se smanjiti osigurateljni jaz, ali i povećati efikasnost i profitabilnost osigurateljnog poslovanja, pri čemu su i istraživanja pokazala da većina osiguranika također preferira sklapanje polica digitalnim putem.

“Osiguranje je jedan od biznisa kod kojeg tehnologija i digitalna transformacija sigurno mogu puno utjecati”, ustvrdio je Žigman.

Žigman je podsjetio da se ukupna zaračunata bruto premija društava za osiguranje lani praktički zadržala na razini 2019. godine, na oko 10,5 milijardi kuna. Pritom, osiguranje u neživotnom segmentu je, kao i u većem dijelu svijeta, pokazalo otpornost uslijed rizika povezanih s pandemijom, dok se životna osiguranja počinju oporavljati tek ove godine, nakon velikog pada lani.

Tri kvartala ove godine pokazala su izuzetno dobre performanse i stope rasta su puno veće no prošle godine, pa bi za industriju osiguranja ova godina trebala biti jako dobra, apostrofirao je Žigman.

Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav iz Ministarstva financija Ana Zorić rekla je da je pandemija koronavirusa imala niz negativnih učinaka, no jedan od pozitivnih je utjecaj na značajno ubrzanje digitalizacije poslovanja mnogih, pa tako i osiguravajućih društava.

“Digitalizacija poslovanja pokazala se kao ključan strateški korak naprijed u razvoju usluga koje svojim klijentima pružaju osiguravajuća društva”, ustvrdila je.

Apostrofirala je europsku direktivu Solventnost 2, čije izmjene je u rujnu ove godine usvojila Europska komisija, pri čemu je opći cilj predloženih izmjena osigurati da društva za osiguranje i reosiguranje u Uniji nastave investirati i podupirati političke prioritete EU-a, što se posebice odnosi na financiranje oporavka od posljedica pandemije, dovršetak procesa kreiranja jedinstvenog tržišta kapitala, kao i ulaganja financijskih sredstava u implementaciju Europskog zelenog plana, navela je Zorić.

Posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za ekonomiju Velibor Mačkić apostrofirao je potrebu ravnomjerne raspodjele rizika te pozvao osiguravatelje da pažljivo upravljaju porfeljem i ulažu u nove stvari, također istaknuvši i digitalnu transformaciju te klimatske promjene.

Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja i predsjednik Upravljačkog odbora za uvođenje eura, predstavio je dosadašnje napore i aktivnosti Vlade i HNB-a oko uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj. Podsjetio je da je ciljani datum ulaska u eurozonu 1. siječnja 2023. godine, dok bi se u srpnju iduće godine trebala dobiti potvrda o ispunjenju svih uvjeta, pa tako i mastriških kriterija, za koje je Savić rekao da su “pod kontrolom”.

Iznio je podatke po kojima primjerice kod stanovništva udio deviznih depozita iznosi 87 posto, dok je 44,3 posto kredita građana u eurima, odnosno u kunama s valutnom klauzulom.

“Euroizacija u Hrvatskoj je dugo vremena prisutna, a ovakve brojke nećete vidjeti u drugim državama koje još uvijek nisu prihvatile euro”, istaknuo je Savić te naveo da je primjerice u Poljskoj oko 90 posto depozita kućanstava u domaćoj valuti, a 80 posto kredita, dok Mađari više od 80 posto depozita čuvaju u forintama, dok im krediti u domaćoj valuti dosežu gotovo 100 posto.

Savić je podsjetio i na prednosti od uvođenja eura, poput nestanka valutnog rizika i poticaja za međunarodnu razmjenu, dok, kada je riječ o povećanju cijena kao najvećoj bojazni građana od uvođenja eura, rekao je da se očekuje da će učinak konverzije kune u euro imati blag utjecaj na povećanje potrošačkih cijena, za oko 0,20 postotnih bodova.

Pritom je moguć nešto izrazitiji učinak na rast cijena kod dobara koje se češće kupuju, poput pekarskih proizvoda i novina, dok su iskustva drugih zemalja pokazala tendenciju da se cijene dobara veće vrijednosti, kao što su trajna potrošna dobra, zaokružuju naniže, kazao je Savić, a prenosi N1.

You may also like

0 comments