Čelnik bavarskog CSU-a Horst Seehofer, saveznika njemačke kancelarke Angele Merkel, zauzeo se u petak za dugoročno smanjenje broja migranata koji dolaze u Europu. “Uspjeh … znači smanjenje broja migranata koji dolaze u Europu kroz dulje razdoblje”, rekao je Seehofer, odgovarajući na pitanje na zajedničkoj konferenciji za novinare s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Dodao je da zemlje koje brane vanjske granice Europe ne bi trebalo ostaviti samima. Orban je rekao da Mađarska podržava europski dogovor u predstojećim pregovorima s Turskom, ali i istaknuo da se Europa ne može odreći prava da sama štiti svoje granice.
Francuski predsjednik Francois Hollande ustvrdio je u petak da “Francuska i Njemačka u istom duhu i s istom spremnošću surađuju” u migrantskoj krizi koja potresa EU, primajući u Parizu njemačku kancelarku Angelu Merkel. Ta izjava koju je dao na tiskovnoj konferenciji u društvu s kancelarkom, dolazi nakon kritike koju je sredinom veljače na putovanju u Njemačku uputio francuski premijer Manuel Valls u vezi s politikom prihvata migranata koju zagovara Berlin.
Njemačkim čelnicima se nisu svidjele Vallsove izjave o “neodrživosti” politike Angele Merkel i kritika stalnog sustava izbjegličkih kvota u EU-u. Hollande koji je primio Merkel tri dana prije susreta na vrhu EU-Turska koji se u ponedjeljak održava u Bruxellesu a bit će presudan za migrantsku krizu, rekao je pak u petak da će “Francuska poštovati” svoju obvezu o prihvatu 30.000 migranata.
Usto je najavio skoro slanje francuskog broda u Tursku koji će pomoći u kontroli migracijskog priljeva u Egejskom moru, glavnoj točki na kojoj stotine tisuća migranata već gotovo godinu dana ulaze na europsko tlo. NATO je prošlog mjeseca dao odobrenje za misiju nadzora turske morske granice na tom području. No ta operacija, prva koju provodi Sjevernoatlantski savez koji se dosad nije htio izravno upletati u krizu, još nije počela.
Europski diplomatski izvori rekli su ovih dana da Turska namjerno odgađa taj početak, što je Ankara u srijedu odlučno zanijekala. “Veseli me što je Francuska spremna poslati brod radi bolje kontrole u Egejskome moru”, komentirala je Merkel. “I jedni i drugi smo sigurni da nam jednostrana rješenja neće pomoći. Vidimo da nijedno od njih ne pridonosi smanjenju (broja) izbjeglica”, dodala je.
Kancelarka je opetovala da se treba pronaći “zajedničko europsko rješenje” usmjereno na “zaštitu vanjske granice” EU-a i na”pomoć Grčkoj”. Djelomičnim zatvaranjem granice na balkanskoj ruti kojom izbjeglice idu na sjever Europe tisuće ljudi su zaustavljene u Grčkoj, što prijeti izbijanjem humanitarne krize.
Njemačka uloga u migrantskoj krizi zbog dvojakih poruka postaje sve upitnija, ocijenio je u razgovoru za novi broj tjednika “Mladina” slovenski premijer Miro Cerar, osvrćući se na poziciju njemačke kancelarke Angele Merkel od izbijanja krize do sada. “U aktualnoj izbjegličkoj krizi njemačka uloga postaje sve upitnijom”, kazao je Cerar u razgovoru za novi broj ljubljanskog tjednika, posvećen u cijelosti izbjegličkom pitanju.
Njemačka izbjeglicama šalje “dvojne signale”, kazao je Carar, jer ih s jedne strane poziva, a s druge smanjuje mogućnost njihova ulaska u Njemačku. “Njemačka s jedne strane govori kako provodi politiku otvorenih vrata, a to ponavlja i kancelarka Angela Merkel, no Njemačka s druge strane smanjuje protočnost svojih granica za migrante”, kazao je slovenski premijer. U razgovoru o izbjegličkoj krizi te njenom utjecaju na EU, regiju i slovensku unutarnju politiku Cerar je kazao da osobno cijeni humanitarni pristup kojim je Merkel na početku izbjegličke krize u svoju zemlju pozvala one koji trebaju pomoć, ali da ona u tome “nije bila dovoljno precizna” jer je svojom izjavom dovela do velikog vala, ne samo izbjeglica iz ugroženih područja, nego i ekonomskih migranata,, što bi moglo destabilizirati zemlje kroz koje prolazi izbjeglički val. “Sužavanje mogućnosti ulazaka migranata u Njemačku pogodilo je susjednu Austriju. Dvostruki su kriteriji ako na jednoj strani govoriš o dobrodošlici, a onda ljude odbijaš”, kazao je Cerar.
Predsjednik slovenske vlade osudio je ksenofobiju koju u Sloveniji, po njegovoj ocjeni, potiče oporba sudjelovanjem na javnim skupovima gdje se izražava odbojnost prema izbjeglicama, te priznao da će Slovenija na kraju ipak trebati primiti nekoliko tisuća izbjeglica na svom teritoriju i to na određeno vrijeme. No, Cerar je rekao da su opasna i stajališta krajnje lijevih političkih opcija koje su za potpuno otvaranje granica i prijem velikog broja migranata, što bi moglo imati negativan sigurnosni aspekt. Prema Cerarovoj ocjeni, desnica pokušava širenjem neopravdanih strahova na izbjegličkoj krizi politički profitirati, a na umjetan način stvara osjećaj nesigurnosti i nestabilnosti, pokušavajući u lošem svjetlu prikazati njegovu vladu.
Oporbena Slovenska demokratska stranka (SDS), koju vodi bivši premijer Janez Janša, predložila je u petak održavanje referenduma na kojemu bi se odlučivalo koliko bi Slovenija najviše mogla godišnje primiti izbjeglica koje zatraže azil. “Predlažemo savjetodavni referendum na kojemu bi birači vladajućoj politici kazali što žele”, kazao je na konferenciji za novinare Vinko Gorenak, parlamentarni zastupnik Slovenske demokratske stranke (SDS).
Prema prijedlogu najveće oporbene stranke, koja je od početka izbjegličke krize predlagala postavljanje žičane ograde prema Hrvatskoj kako bi se migranti zaustavili, a onima na putu poslala poruka da ne dolaze, slovenski bi birači na konzultativnom, odnosno savjetodavnom referendumu odgovarali na pitanje: Jeste li za to da parlament donese zakone kojima bi se ograničio broj izbjeglica kojima se godišnje može odobriti azil.
Savjetodavni referendum po slovenskom ustavu formalno za vladu nema obvezujući karakter, ali je u političkom smislu vezuje u donošenju odluke o nekom pitanju. Na pitanje o tome ne smatra li da bi to bio referendum na kojemu bi se glasovalo o ljudskim pravima, što je nedopustivo, Gorenak je rekao da to ne bi bio slučaj, nego da bi to bio referendum na kojemu bi se ljudi izjasnili o politici vlade. “O tome moraju odlučiti naši ljudi jer vladajuća politika izbjegava ta pitanja ili pak donosi odluke suprotne mišljenju javnosti”, kazao je Gorenak.
Oporba desnog centra u Sloveniji u dosadašnjim je raspravama o azilnoj politici izražavala bojazan da Slovenija s vremenom može postati ciljna država za izbjeglice koje odbiju primiti razvijenije zapadne zemlje, te podržala lokalne sredine koje su proteklih tjedana izražavale nezadovoljstvo planovima vlade da se kod njih smjeste izbjeglice. Od 477.000 migranata koliko ih je od sredine listopada prošle godine ušlo u Sloveniju na putu u druge zemlje azil u Sloveniji zatražile su do sada 324 osobe.
