Politički rizik i zahtjevni regulatorni okvir glavni su izazovi za hrvatski bankarski sektor, ocijenio je predsjednik Uprave čelnik Erste banke u Hrvatskoj Christoph Schoefboeck za agenciju Reuters.
“Država i dalje ima značajan utjecaj na gospodarstvo, što čini politički rizik važnim faktorom. Imamo zdrav bankarski sustav, međutim regulatorni okvir nije uvijek suvisao i dobro koordiniran, što ograničava naše poslovanje”, rekao je Schoefboeck u četvrtak na rubu Reutersova Eastern Europe Investment Summita.
Sukob između koalicijskih partnera doveo je za manje od pet mjeseci hrvatsku vladu pred opasnost od kolapsa. “To samo povećava politički rizik. No, nadamo se da će se gospodarstvo nastaviti oporavljati te u idućim godinama vidim prostor za profitabilnost banaka, no one će morati biti fleksibilne, pogotovo zato što se konkurencija financijsko tehnoloških tvrtki nazire i u Hrvatskoj “, ustvrdio je Schoefboeck. Financijsko tehnološke tvrtke koriste tehnologiju kako bi poboljšale financijsku učinkovitost.
Hrvatska podružnica Erstea, treća najveća banka na domaćem tržištu s udjelom od 15 posto, izvijestila je o neto gubitku od 769 milijuna kuna u 2015. godini, nakon 412 milijuna kuna neto dobiti u godini prije.
Gubitak je nastao zbog konverzije kredita u švicarskim francima u eure koju je nametnula prethodna vlada, što je koštalo bankovni sustav oko milijardu eura. Neke banke podnijele su tužbu Ustavnom sudu i najavile da će možda tražiti međunarodnu arbitražu, piše Reuters. “Spremni smo razgovarati s Vladom o pronalaženju rješenja za ono što smatramo pravnim aspektima tog problema. Smatramo da bi neka vrsta nagodbe bilo bolje od traženja rješenja na sudu”, kaže Schoefboeck.
Dok se domaće tvrtke žale na visoke kamatne stope i nedostatka kapitala, banke su oprezne kod kreditiranja, posebice malim i srednjih poduzeća. “Banke, a pogotovo je to slučaj kod Erstea, raduju se davanju kredita, ali moraju biti prilično sigurne da će se ti krediti moći otplatiti, posebice zato što je razina loših kredita i dalje relativno visoka”, izjavio je Schoefboeck. Stopa loših kredita u Hrvatskoj iznosi 16 posto.
Schoefboeck je istaknuo da su reforme koje bi pomogle tvrtkama i potaknule ulaganja, kao i fiskalna konsolidacija, od vitalnog značaja za omogućavanje nižih kamatnih stopa i veću kreditnu aktivnost. “Želimo financirati održive poslovne projekte. Domaće banke prilično su izložene državi i do neke mjere će moći financirati potrebe države, no taj je prostor ograničen. Zato mislimo da je fiskalna konsolidacija važna “, naveo je.
