Scania gradi najveću tvornicu baterija u Europi

Švedski proizvođač kamiona Scania, vlasništvo njemačkog Volkswagena, uložit će 10 milijuna eura u gradnju najveće europske tvornice baterija na sjeveru Švedske, u sklopu projekta vrijednog više od četiri milijarde eura.
Nositelj projekta švedska je kompanija Northvolt čiji je izvršni direktor Peter Carlsson nekada radio za Teslu, napominje Reuters.

Northvolt je tim projektom ušao u utrku s kompanijama poput južnokorejskog LG Chema, koje se spremaju u Europi izgraditi velike tvornice baterijskih ćelija, s obzirom da su se proizvođači automobila na Starom kontinentu dosada uglavnom oslanjali na uvoz baterija iz Azije.

 Europski proizvođači poput BMW-a, Daimlera, Volkswagena i Volvo Car Groupa spremaju se osjetno povećati proizvodnju električnih automobila u sljedećim godinama.

Northvolt i Scania objavili su u četvrtak da su postigli dogovor o razvoju i komercijalnoj primjeni tehnologije baterijskih ćelija u teškim komercijalnim vozilima, pri čemu bi Scanijino ulaganje trebalo biti usmjereno u gradnju Northvoltovog demonstracijskog poligona i istraživačkog centra.

Dogovorena je nabava baterijskih ćelija, dodaje se u zajedničkom priopćenju.

Izvršni direktor Northvolta želi da pogon u Švedskoj konkurira Teslinom Gigafactoryju, smještenom u američkoj saveznoj državi Nevadi. Cilj je da do 2023. godine proizvode baterije kapaciteta 32 gigawatt-sati godišnje.

Northvolt je prošle godine potpisao sporazum o partnerstvu sa švicarskom inženjerskom grupom ABB i danskim proizvođačem vjetroturbina Vestasom ali još moraju pribaviti značajan dio ciljanog iznosa za tvornicu.

Carlsson je prošle godine kazao da će tvornica biti izgrađena u Skelleftei i da će u konačnici zapošljavati dvije do dvije i pol tisuće radnika. Glavni dio istraživanja i razvoja bit će pak smješten u Vasterasu zapadno od Stockholma.

Lokacija na sjeveru Švedske jamči tvornici blizinu rudnika i nalazišta minerala i veliki broj metalskih radnika, te obilne energetske kapacitete.

U Northvoltu su krajem prošle godine napomenuli i da troškovi transporta ne bi trebali biti uteg za tvornicu, s obzirom na postojeće željezničke veze u regiji i luku u Skelleftei.

Izvršni direktor istaknuo je tada da Northvolt pregovara s nekoliko kompanija o vađenju ključnih sirovina za baterije, poput nikla, kobalta i litija, ne želeći precizirati rok za sklapanje ugovora. (Poslovni.hr)

Šuica upozorava na probleme zbog zabrane običnih žarulja

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica uputila je hitno pismo povjerenicima u Komisiji zbog zabrane tungsten rasvjete.

Potaknuta pismom koje su hrvatski kulturni djelatnici uputili hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu kako bi poduzeli sve raspoložive korake da spriječe eventualno donošenje zabrane tzv. tungsten rasvjete koja bi nepovratno ugrozila hrvatsku kulturu zastupnica Dubravka Šuica uputila je pismo povjereniku za energetsku uniju Marošu Šefčoviću, povjereniku za klimatsku i energetsku politiku Miguelu Ariasu Cañeteu te povjereniku za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tiboru Navracsicsu.

Naime, prema dostavljenoj informaciji iz Europske komisije započet je proces izmjene propisa (EC) NO 244/2009, (EC) 245/2009 i (EU) NO 1194/2012 o zahtjevima ekodizajna i (EU) NO 874/2012 o uvjetima energetskog označavanja rasvjetnih proizvoda. Predloženim izmjenama regulative od rujna 2020. godine u Europskoj uniji bilo bi zabranjeno stavljanje u promet i korištenje izvora svjetla sa žarnim nitima (tzv. tungsten rasvjete) čak i u kulturnim ustanovama i organizacijama, a koje su, zahvaljujući tzv. entertainment klauzuli iz 2013. godine, od nje sada izuzete.

Takva bi zabrana značila da sva hrvatska kazališta, ali i brojne druge ustanove i organizacije u kulturi, te tvrtke koje se bave scenskom, tv i filmskom rasvjetom, do rujna 2020. godine moraju nabaviti posve novi rasvjetni park, a postojeći otpisati.

Rasvjetna tijela sa žarnim nitima koja sada koriste, morali bi zamijeniti LED izvorima. Procjenjuje se kako bi trošak nabave novih rasvjetnih tijela hrvatsku kulturu mogao stajati više desetaka milijuna eura a manje ustanove poput centara i domova kulture ne bi podnijele takve troškove.

Prema informacijama Komisije, prijedlog izmjene zakona je tek u izradi, a nakon ljeta će biti poslan u Parlament i Vijeće na usvajanje.

Upravo 2020., kada grad Rijeka postaje europska prijestolnica kulture, tisuće kulturnih djelatnika i institucija diljem Europe moglo bi se, slijedeći predložene regulatorne izmjene, naći u egzistencijalnim poteškoćama.

Šuica je u pismu povjerenicima navela sve financijski i organizacijski štetne posljedice eventualnog donošenja zabrane te apelirala na Komisiju da, uzimajući u obzir 2018. godinu kao Europsku godinu kulturne baštine, razmotri odluku i njezine posljedice. (N1info)

You may also like

0 comments