Sazvan hitan sastanak zbog migrantske krize na Zapadnom Balkanu

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sazvao je za nedjelju popodne u Bruxellesu sastanak čelnika zemalja kroz koje prolazi balkanska izbjeglička ruta, kako bi se dogovorile mjere koje se odmah mogu primjeniti, priopćila je u srijedu Europska komisija.

“S obzirom na hitnu situaciju koja se događa u zemljama duž zapadnobalkanske migrantske rute, postoji potreba za većom suradnjom, širim konzultacijama i hitnom operativnom akcijom. Slijedom razgovora s nekoliko čelnika, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sazvao je sastanak za 25. listopada kako bi se razgovaralo o priljevu izbjeglica zapadnobalkanskom rutom”, stoji u priopćenju koje je u srijedu objavila Komisija.

Prema priopćenju, na sastanku će sudjelovati čelnici država ili vlada Austrije, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Slovenije. Na sastanak su također pozvani i predsjednik Europskog vijeća i visoki povjerenik UN-za izbjeglice te predstavnici europske agencije za granice (Frontex) i europskog ureda za azil (EASO). Sastanak počinje u nedjelju u 16 sati, a u 19 sati rasprava će se nastaviti tijekom radne večere u sjedištu Europske komisije.  “Cilj sastanka je dogovoriti zajedničke operativne zaključke koji odmah mogu biti provedeni”, kaže se u priopćenju.

Slovenski parlament je u srijedu u ranim jutarnjim sa 66 glasova za i pet protiv prihvatio izmjene zakona o obrani koje vojsci daju dodatne ovlasti u zaštiti državne granice. Protiv zakona glasovali su samo zastupnici oporbene Udružene ljevice (ZL) koji zakon smatraju ustavno spornim. Izmjene zakona donesene su na prijedlog vlade koja se zbog novog vala migranata preko Hrvatske susretala s optužbama oporbene desnice da ne kontrolira dovoljno učinkovito državnu granicu koja je i granica schengenskog područja, te da se sustav kontrole priljeva migranata koji u zemlju ulaze stihijski raspao.

Slovenska vojska ima oko 7000 pripadnika, a uz granicu s Hrvatskom zakonom koji bi već danas trebao stupiti na snagu dobiva ovlasti da u suradnji s policijom može osobama izdavati upozorenja i upute, privremeno ograničiti njihovo kretanje, te zajedno s policijom uspostavljati kontrolu u smirivanju mase ljudi, koristeći prisilna sredstva. Dodatne policijske ovlasti koje se daju vojsci na 670 kilometara dugoj granici s Hrvatskom vrijedit će za sada najviše tri mjeseca, s mogućnošću da se produže.

Ministrica obrane Andreja Katič rekla je da će aktiviranje vojske na novim zadaćama teći u dvije faze, pri čemu će za aktiviranje druge faze u kojoj bi vojska na zadaćama mogla djelovati i samostalno biti potrebna nova odluka parlamenta, dok će u prvoj fazi vojnici samo pomagati graničnoj policiji. Premijer Miro Cerar kazao je da izmjene zakona zapravo znače prilagođavanje mjera na granici situaciji za slučaj veće navale migranata jer je vojska i do sada uspješno surađivala s policijom nudeći logističku potporu.  Opozicija iz redova desnice podržala je zakon, ali ističući da je vlada djelovala sa zakašnjenjem i da ga je trebala predložiti znatno ranije, što su oni i poticali, ali nije bilo prihvaćeno Neki od zastupnika Slovenske demokratske stranke (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše navodili su u raspravi da je potrebno započeti s pripremama za postavljanje fizičkih prepreka na granici ako se situacija i dalje bude zaoštravala, a priljev migranata bude nekontroliran.

Slovenija razmišlja o tome da za pomoć u obrani schengenske granice zamoli Njemačku i Austriju, te zemlje Višegradske skupine, piše u srijedu ljubljanski dnevni list “Dnevnik”, pozivajući se na neslužbene informacije slovenskih novinara koji su u utorak pratili posjet predsjednika Boruta Pahora Bruxellesu. Pahor se tom prilikom sastao s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom koji nakon susreta nisu davali izjave, te im rekao da je strateški interes Slovenije da u zemlji koja je na balkanskoj ruti za migrante ostane samo onoliko migranata i izbjeglica koliko ih može zbrinuti.

Također je poručio da je za Sloveniju u obuzdavanju nekontroliranog dolazaka migranata vrijeme ključni čimbenik, navodi ljubljanski list, te dodaje da slovenska vlada za pomoć u kontroli svoje južne granice koja je i granica Schengenskog prostora zatraži pojačanja iz drugih zemalja članica, što bi morala odobriti Europska komisija. “Za angažiranje stranih policijskih snaga odobrenje mora dati Europska komisija. Pomoć je Sloveniji već nudila Višegradska četvorica (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), ali Slovenija po našim informacijama želi sudjelovanje austrijske i njemačke policije”, navodi list, te dodaje da i u Sloveniji u nekim političkim krugovima postoji zamisao da bi se trebalo početi pripremati na postavljanje fizičke barijere na granici ako pritisak migranata postane neizdrživ.

O posjetu Pahora Bruxellesu piše i ljubljansko “Delo” koje navodi da je on dobio uvjeravanja kako Njemačka i Austrija “za sada” neće zatvarati svoje granice za migrante, te da će više o mogućoj pomoći EU-a Sloveniji u pogledu kontrole migracijske krize biti poznato u četvrtak, kad će Ljubljanu posjetiti europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopulos. Neki slovenski mediji navode danas kako bi se, ako su njihove informacije točne, policajci iz drugih europskih država na slovensko-hrvatskoj granici mogli pojaviti u kratkom vremenu – već za tjedan dana, te da važnost zaštite slovenske schengenske granice dokazuje i to što Austrija nema većih problema s dotokom izbjeglica upravo zato jer veći priljev uz velike napore sprječava Slovenija. Slovenski premijer Miro Cerar kasno je sinoć u parlamentu izjavio kako Slovenija ubrzo može računati na pomoć Europske unije u vezi s migrantskom krizom, kako u financijskom pogledu tako i u “kadrovima”.

U slovenskim tranzitnim centrima za izbjeglice trenutno je smješteno više od 5000 osoba, a prijelazi zelene granice iz Hrvatske nastavljaju se i u srijedu ujutro, često nenajavljeno i bez kontrole, tvrde slovenski policijski izvori. U slovenskim prihvatnim centrima za migrante u šest sati ujutro bilo je 5237 osoba, najviše u šatorskom naselju u Šentilju uz granicu s Austrijom, a nešto manje u prostorima sajma u Gornjoj Radgoni i u vojarni u Vrhniki kod Ljubljane.

Slovenska policija je izvijestila da je noću oko 20 autobusa nenajavljeno dovezlo oko tisuću izbjeglica i migranata u blizini naselja Paradiž, gdje su prihvaćeni i onda razmješteni po prihvatnim centrima.  Prihvatni centar u Brežicama, gdje je bilo mnogo migranata, postupno se prazni jer se ljudi vlakom odvoze prema Šentilju, gdje se privremeno smještaju u šatorsko naselje.  Iz mariborske policijske uprave objavljeno je da su austrijski pogranični organi jutros na graničnom prijazu Šentilj primili 180 stranaca koji su u Sloveniju ranijih dana ušli iz Hrvatske. Austrija je sinoć međutim odbacila prijem 19 migranata koji su vlakom vraćeni na Jesenice, a onda u Ljubljanu, ali imaju pravo boravka u zemlji jer su već ranije bili registrirani. Isto se u utorak već dogodilo sa 115 migranata koji su vlakom iz Slovenije namjeravali u Njemačku, ali su ih austrijski organi vratili u Sloveniju, a većinom se radi o obiteljima s djecom iz Sirije i Libanona.

You may also like

0 comments