[vc_row][vc_column width=”1/3″]Trgovinski sporazum na kušnji [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Kina je u utorak obećala odgovoriti na nova ograničenja SAD-a uvedena kineskim novinarima koji rade u toj zemlji.[/vc_column][/vc_row]
Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying tvitala je da ograničenje broja osoblja koje može biti zaposleno u četiri kineska medija u SAD-u “de facto znači istjerivanje”. Sjedinjene Države su u ponedjeljak gotovo prepolovile broj kineskih državljana koji imaju dozvolu za rad za kineska državna glasila u SAD-u, kao odgovor na ograničenja koje je Peking bio uveo za strane medije u Kini.
Medije obuhvaćene tom odlukom Washington je prošlog mjeseca proglasio stranim predstavništvima i sada ih smatra “propagandnim” organizacijama. Od 13. ožujka moći će zapošljavati najviše sto kineskih državljana, a dosad su mogli 160. Smanjenjem kineskog osoblja Washington želi “uspostaviti ravnotežu koja prekasno stiže”, rekao je Pompeo.
[quote_box name=””]
Ministri financija i guverneri središnjih banaka skupine G7 rekli su u utorak da će iskoristiti “sva prikladna politička sredstva” da postignu jak održiv rast i sigurnost protiv rizika širenja koronavirusa, koji izaziva strahove od svjetske recesije.[/quote_box]
Odluka se “ne temelji na sadržaju koji ta glasila objavljuju” i SAD ne uvodi “nikakva ograničenja” na ono što objavljuju, zaključio je. Hua je nazvala mjeru koju je Washington najavio u ponedjeljak, “novim korakom političke opresije i dokaz licemjerja” po pitanju slobode medija u SAD-u.
Hua je rekla da ukupno 29 američkih medijskih organizacija djeluje u Kini, dok u SAD-u djeluje devet kineskih. Dok američki novinari imaju vize za Kinu koje im omogućavaju višekratne ulaske u zemlju, Washington je zaprijetio ponuditi isključivo jednokratne vize kineskim novinarima.
Potez dolazi nakon što je Kina prošli mjesec izbacila tri novinara Wall Street Journala zbog uvredljivog naslova, iako oni nisu bili uključeni ni u pisanje članka ni u sastavljanje naslova. Peking je rekao da ima pravo poduzeti daljnje mjere protiv američkih medija.
[quote_box name=””]
Povodom trenutačne situacije na grčko-turskoj granici, predsjednica Ursula von der Leyen i potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas danas su u posjeti Grčkoj, zajedno s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom.
Tijekom obilaska granice i prihvatnog centra Fylakio 1 gdje su razgovarali s načelnikom glavnog stožera nacionalne obrane Grčke pridružio im se i hrvatski premijer Andrej Plenković te ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Na press konferenciji koja je uslijedila predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen kazala je kako su ovo doista izvanredne okolnosti. “Upravo smo posjetili ovo granično područje i vidjeli smo koliko je situacija teška i napeta. Želim zahvaliti grčkoj obalnoj straži, grčkoj graničnoj policiji i Frontexu na neumornom poslu koji objavljaju. Grčke granice su i europske granice i ovdje stojim uz vas kao Europljanka. Ovdje smo kako bismo poslali vrlo jasnu poruku europske solidarnosti i potpore Grčkoj. Pružat ćemo i dalje svu operativnu potporu grčkim vlastima. Frontex se sprema poslati jedan interventni tim i šest patrolnih plovila, helikoptere, termovizijske kamere, poslat ćemo i nove Frontexove snage na kopnenu i morsku granicu. Možemo pružiti i financijsku pomoć od 700 milijuna eura Grčkoj. To je jedan novac koji je potreban za upravljanje infrastrukturom”, rekla je Von der Leyen.
“Pokrenuli smo jedan proces za civilnu zaštitu. Ostat ću u vrlom bliskom kontaktu u narednim tjednima kako bih se osigurala da pružamo svu potrebnu podršku. Oni koji žele staviti na kušnju europsko jedinstvo, bit će razočarani. Naše će jedinstvo prevladati. Turska nije naš neprijatelj, a ljudi nisu samo sredstvo za postizanje cilja. Zahvaljujem Grčkoj što je naš štit u ovim vremenima”, dodala je Von der Leyen.
Premijer Andrej Plenković je rekao kako su u ime hrvatskog predsjedanja on i ministar Božinović došli u Grčku prije svega izraziti solidarnost i potporu grčkoj vladi.
“Želim pohvaliti Kyriákosa Mitsotákisa što je promijenio politiku Grčke što se tiče granica. Grčka je sada vanjska granica EU i jamac stabilnost za cijeli europski kontinent. U našem je interesu da grčka granica ostane neporozna, stoga doista cijenim ovaj brifing koji smo imali s grčkom policijom i vojskom”, istaknuo je Plenković.
“U isti mah, poslat ćemo i poruku Turskoj da dobri odnosi između Turske i EU ovise i o jednoj i o drugoj strani. Naša podrška kao zemlje predsjedateljice će biti predana na svim razinama. Želimo spriječiti situaciju kakvu smo doživjeli 2015. i 2016. Nijedan događaj nije utjecao na krajobraz Europe kao događanja oko ove migrantske krize”, kazao je Plenković.
[/quote_box]
Europska središnja banka (ECB) spremna je poduzeti ciljane mjere kako bi otklonila negativne posljedice zaraze koronavirusaom, poručila je čelnica te banke Christine Lagarde.
Koronavirus širi se cijelim svijetom i vlade i središnje banke izložene su sve snažnijem pritisku da podupru gospodarski rast, pritisnut ograničenjem putovanja, slabljenjem potražnje i poremećajima u lancima nabave.
Epidemija ugrožava izglede za gospodarski rast i funkcioniranje financijskih tržišta, konstatirala je Lagarde u ponedjeljak.
“ECB pozorno prati kretanje bolesti i njezine implikacije po gospodarstvo, srednjoročnu inflaciju i transmisijski mehanizam naše monetarne politike”, naglasila je.
“Spremni smo po potrebi poduzeti odgovarajuće i ciljane mjere, proporcionalne temeljnim rizicima”, poručila je čelnica ECB-a.
Njezina poruka sugerira da bi ECB na sjednici sredinom mjeseca mogao posegnuti za alatima koji bi poduprli posustalo gospodarstvo izravnije od dodatnog sniženja ključnih kamatnih stopa, napominje Reuters.
Tako bi najteže pogođenim kompanijama mogli ponuditi ultrajeftine kredite ili dodatno pojačati likvidnost, primjerice proširenim programom kupnje korporativnih obveznica ili velikodušnijim izuzećima od negativnih kamatnih stopa na depozite komercijalnih banaka, špekulira Reuters
Na raspolaganju im je i mogućnost dodatnog sniženja ključnih kamatnih stopa, iako su one već sada na rekordno niskih minus 0,5 posto, pa bi takav potez de facto tek signalizirao spremnost ECB-a da podupre gospodarstvo, tumači Reuters.
Istup čelnice ECB-a svojevrsni je uvod u današnje razgovore ministara financija i guvernera središnjih banaka sedam vodećih razvijenih zemalja svijeta G7 o posljedicama epidemije koronavirusa.
Njezine poruke ujedno se nadovezuju na slična kratka priopćenja čelnika američke središnje banke Jeroma Powella i guvernera japanske središnje banke Haruhika Kuroda, primjećuje Reuters.
[quote_box name=””]
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je u utorak u Zagrebu da će Hrvatska poslati vojsku na svoje granice bude li potrebe za tim nakon što je Turska odlučila pustiti migrante prema Europi. [/quote_box]
