Osim Rusiji, na stolu su i sankcije Iranu i Venezueli
Donald Trump je zaprijetio sekundarnim carinama kupcima ruske nafte kako bi izvršio pritisak na Vladimira Putina da pristane na primirje u Ukrajini. Iako je kasnije ublažio retoriku, ostao je pri stavu da bi moglo doći do ograničenja na izvoz ruske nafte. Ova prijetnja izazvala je nesigurnost na tržištu, ali nije dovela do dugoročnog rasta cijena nafte.
Sankcije protiv ruske nafte mogle bi značajno utjecati na globalno tržište, posebno na Kinu i Indiju, koje su postale glavni kupci ruskih isporuka. Američke mjere protiv ruske flote tankera zasad nisu značajno oslabile izvoz. Pritisak na Moskvu dio je šire strategije Trumpove administracije za ekonomski pritisak na Rusiju.
Paralelno s pritiscima na Rusiju, Trump je zaprijetio Iranu uvođenjem sekundarnih carina i čak otvoreno govorio o mogućnosti vojnog udara ako Teheran ne odustane od nuklearnog oružja. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian odbacio je mogućnost izravnih pregovora, iako ostavlja prostor za neizravnu komunikaciju sa SAD-om. Ova eskalacija povećava geopolitičke rizike na Bliskom istoku i može dodatno utjecati na energetsko tržište.
Nafta i zlato su doživjeli kratkotrajni rast cijena nakon Trumpovih izjava, ali su brzo izgubili na vrijednosti kada je američki predsjednik ublažio svoje prijetnje. Analitičari smatraju da bi ozbiljnije sankcije morale uključivati ograničenja na transport nafte, osiguranje i kupce kako bi imale dugoročni učinak. Međutim, s obzirom na obujam ruske i iranske trgovine, Trumpova administracija mora pažljivo procijeniti potencijalne posljedice.
Osim Rusije i Irana, Trump je prijetio i Venezueli, uvodeći sekundarne carine zemljama koje kupuju njezinu naftu. Ovim potezom želi dodatno pritisnuti vladu u Caracasu, koja je već pod američkim sankcijama. Ove mjere dio su šire američke strategije za ograničavanje prihoda zemljama koje smatra neprijateljskima.
