Saborski klubovi i sindikati protiv privatizacije bez javne rasprave

Iako je Vlada u hitnu proceduru uputila izmjene zakona o obvezama i pravima dužnosnika te o zapošljavanju službenika, saborski klubovi u četvrtak su bili jednoglasni u ocjeni kako bi ih trebalo raspraviti kroz dva, a po nekima i tri čitanja, što su iz oporbe ocijenili kao potvrdu da se HDZ i Most jedni prema drugima odnose kao “vladajuća opozicija”.

“Ne vidim apsolutno ništa sporno u tome da i zastupnici i klubovi parlamentarne većine također traže da se pojedini prijedlozi zakona rasprave u redovnoj proceduri. Bez obzira što je riječ o našoj Vladi, Vlada je izvršno tijelo, uvijek ima svoj mehanizam djelovanja i uvijek želi zakone predložiti da oni budu doneseni po hitnom postupku, da Sabor o njima previše ne raspravlja, da previše ne promišlja, da nema previše amandmana”, pojašnjavao je potpredsjednik Sabora iz redova Mosta Robert Podolnjak.

HDSSB-ov Branimir Glavaš istaknuo je kako predložene izmjene Zakona o državnim službenicima nisu spremne “ni za prvo čitanje, a ne da o tome razgovaramo u hitnom postupku i da ga se usvoji”. “On je zreo za najmanje tri čitanja”, poručio je Glavaš.

Saucha (SDP): Više se ne zna tko je vladajući, a tko oporba

Ovakvo protivljenje zahtjevima Vlade te kritike na njezine zakone i od strane zastupnika parlamentarne većine, SDP-ovca Tomislava Sauchu potaknulo na stav da se u Saboru više ne zna tko je vladajući, a tko oporba.

“Mislim da se jedni prema drugima ponašaju kao neka vrsta vladajuće opozicije. Most protiv HDZ-a, HDZ protiv Mosta, tko zna gdje je tu predsjednik vlade”, pitao se Saucha.

Mlakar oporbi: Možete samo sanjati da se svojoj Vladi usudite reći da joj nešto u zakonima nije dobro

Uzvratio mu je HDZ-ovac Davorin Mlakar, poručivši kako u oporbi mogu samo sanjati standard da se ‘svojoj’ Vladi usude reći ono što u zakonima nije dobro.

“Mi smo u ovom trenutku pozicija koja se svojoj Vladi usudi reći i ono što u zakonima nije dobro. To je standard koji vi možete samo sanjat i trebat će proći još puno generacija da ćete moći na takav način raspravljati u parlamentu”, istaknuo Mlakar.

Na izmjene Zakona o državnim službenicima Vladu je potaknula odluka Ustavnog suda, koji je nedopuštenim ocijenio model ‘revolving doora’, dok su izmjene Zakona o dužnosnicima potaknute odlukom istog suda prema kojoj plaće ustavnih sudaca, zbog načela trodiobe vlasti, ne bi smjela uredbom određivati Vlada, nego Sabor.

Do drugog čitanja, smatra HDZ-ovac Goran Marić, treba analizirati cjeloviti sustav koeficijenata plaća, jer sad su u njemu brojne nelogičnosti pa tako potpredsjednici Državnog izbornog povjerenstva imaju veći koeficijent od ravnatelja Porezne uprave, a član parlamenta ima istu plaću kao tajnik suda.

“Za ove koji će se eventualno zaposliti po predloženim izmjenama trebali bi odmah predvidjeti posebne dodatke za otežane uvjete rada. Zamislite te nesretnike koji se jave na ovaj grozan, selekcijski postupak i teoretski dobiju posao, zaposle se i onda svaki dan odlaze kući i gledaju sa zebnjom središnje centralne informativne emisije o novim sukobima u Domoljubnoj koaliciji i Mostu. Pa ti mora da svaku noć idu drhteći spavati jer ne znaju da li će ujutro imati posla, to je strašno”, naglasio je SDP-ovac Saucha.

HDSSB-ovac Glavaš je ministrici uprave Dubravki Jurlini Alibegović spočitnuo žvakanje žvakaće gume u sabornici. “Ministrice Alibegović, dok ste izlagali žvakali ste žvaku, što mislim da je nedopustivo u Hrvatskom saboru. Da ministar hrvatske Vlade žvače zvaku za vrijeme glavne rasprave, ove rasprave o nedorađenom i nepripremljenom prijedlogu”, zamjerao je Glavaš. Rasprava o ‘žvaki’ potaknula je i HNS-ovca Milorada Batinića da prizna kako mu se tako nešto zna zalomiti’ “I meni se neki put zalomi da imam ‘žvaku’, tako da ne mogu zamjeriti ministrici”, kazao je Batinić.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) uputio je u povodu Vladine odluke o skidanju ACI-ja d.d. s popisa trgovačkih društava od bitnog značaja za Hrvatsku otvoreno pismo Vladi u kojem ističe da se većinski udjel u ACI-u, koji zapošljava više od 400 radnika, ne smije prodati dok se ne realiziraju razvojni projekti i tvrtki značajno ne podigne vrijednost.

Sindikalci izražavaju uvjerenje da će dio odgovornih zastupnika u Hrvatskom saboru zatražiti pokretanje rasprave o Vladinoj odluci, te da će Vlada shvatiti i prihvatiti stajalište STUH-a. Podsjećaju da je ministar turizma Anton Kliman krajem travnja izjavio kako ACI ima puno potencijala za razvoj nautičkog turizma pa još uvijek nije vrijeme za privatizaciju, odnosno da je to strateška tvrtka o kojoj će se strateški razmišljati.

I nakon te izjave Vlada putem telefonske sjednice donosi odluku da ACI nije od strateške važnosti i time otvara prostor za proces privatizacije oko kojeg se nekoliko puta dizala bura u hrvatskoj javnosti, što je STUH-u neshvatljivo i krajnje neprihvatljivo, stoji u pismu.

STUH je svjestan da u ACI-ju, iako je likvidan i solventan i pozitivno poslouje, treba provesti restrukturiranje, razvoj i povećanje vrijednosti tvrtke. ACI se mora prilagoditi zahtjevima potražnje, osposobiti se za smještaj većih jahti i megajahti, realizirati kvalitetan i adekvatan sadržaj ponude u marinama, a sve to zahtjeva investiranje. Pored zainteresiranosti turske Dogus grupe i Adris grupe, postojala je i prihvatljiva ideja o dokapitalizaciji ACI-ja od Mirovinskih fondova i EBRD-a, ali sve je ostalo na pričama, navodi se u pismu.

Vlada je na telefonskoj sjednici u srijedu s popisa trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku između osam tvrtki skinula i ACI. Prema obrazloženju, radi se o jednoj od reformskih mjera čiji je cilj priprema za privatizaciju i prodaju nestrateških trgovačkih društava s krajnjim ciljem smanjenja proračunskog deficita i javnog duga, te povećanja kreditnog rejtinga države.

Hrvatski laburisti ustvrdili su u četvrtak da je Vlada odluku o skidanju osam tvrtki s popisa strateških poduzeća, kako bi ih mogla prodati, donijela suprotno zakonu.

Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u članku 12. stavku 2. propisuje: “Plan upravljanja, na prijedlog Državnog ureda, donosi Vlada Republike Hrvatske za razdoblje od godine dana, najkasnije do 31. listopada tekuće godine za sljedeću godinu”. No, niti šest mjeseci od isteka propisanog roka, Vlada nije donijela Plan upravljanja državnom imovinom za 2016. godinu, upozoravaju laburisti u priopćenju.

Umjesto toga, premijer Tihomir Orešković i njegovi zamjenici Tomislav Karamarko i Božo Petrov takve odluke donose na zatvorenim telefonskim sjednicama Vlade, ne obrazlažući ih hrvatskoj javnosti već samo njima znanim lobijima zainteresiranima za otkup strateških hrvatskih poduzeća, kaže se u priopćenju.

Iako Vlada tvrdi da sve radi u interesu hrvatskih građana nošena domoljubljem, upozoravamo ih da to smiju raditi isključivo u okviru hrvatskih zakona, poručuju laburisti.

You may also like

0 comments