Sabor danas glasuje o proračunu za 2021. godinu

Temeljni dokument
Hrvatski sabor nastavio je s današnjim radom. Očekuje se glasovanje o prijedlogu državnog proračuna za 2021. godinu te 300-ak amandmana na proračun koje su podnijeli uglavnom oporbeni zastupnici i klubovi.

Državni proračun za iduću godinu predviđa prihode planirane na razini 147,3 milijarde kuna, a rashode na razini 157,9 milijardi kuna. Pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 5 posto, potom u 2022. za 3,4 posto te u 2023. za 3,1 posto.Proračunski deficit opće države, prema ESA 2010 metodologiji, iduće godine dosegnut će 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna ili 8 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,1 odnosno 1,6 posto.

U emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” gostovao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i govorio o državnom proračunu za 2021. godinu.

Ministar Zdravko Marić je rekao kako je rasprava je u Saboru oko amandmana usprkos epidemiološkim mjerama itekako dobra.

– Bio je vrlo konstruktivan pristup i vrlo dobra argumentirana rasprava. Ono što govorim i svake godine, da ćemo razmotriti sve amandmane i došao ih je stvarno veliki broj. A što se tiče proračuna za 2021., teško je predvidjeti sve okolnosti i proračune u ovom trenutku. Proračun je baziran na svim informacijama koje imamo trenutno. Proračun je baziran na stopi rasta od 5 posto i sve što se predviđa na prihodovnoj strani proračuna, rekao je Marić.

Zdravko Marić je istaknuo kako je rashodna strana u ovom trenutku pod najvećim povećalom.

– Proračun mora biti sposoban reagirati na sve izazove s kojima se suočavamo kao što je bio i ove godine. Koronu nitko nije mogao predvidjeti i kad se počela događati i kad se dogodila, da je proračun mogao reagirati. Proračun i sve što smo činili proteklih godina dovelo je do toga da možemo adekvatno i pravovremeno reagirati.

– U proračunu i samim projekcijama i dalje su predominantni negativni rizici. Većina proračuna su neki opći izvori. Od iduće godine i u skladu razine Europske unije, imamo izdašan paket mogućih pomoći u smislu EU nove generacije i višegodišnji financijski okvir. U ovom trenutku, manji dio raspoloživih sredstava koji Hrvatskoj stoje na raspolaganju predviđen je u proračunu, rekao je Marić.

Zdravko Marić je istaknuo da što budemo uspješniji i u apsorpciji EU fondova, rasteretit ćemo domaće izvore i moći ih kvalitetnije relocirati.

– U skladu s procjenom rasta BDP-a, procjenom deficita proračuna, već iduće godine vidimo ponovni trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. On će ove godine porasti s obzirom na to da je projiciran deficit 8 posto BDP-a, na negdje oko 87,3 posto BDP-a. Netko će reći kako je koronavirus neutralizirao sve 4 godine što smo dobro radili, rekao je Marić.

– Očekujemo pad BDP-a, manji nego što je bio u drugom tromjesečju, rekao je Marić te dodao kako je projekcija ukupnog pada BDP-a za ovu godinu revidirana na manji pad.

– Originalno je bilo predviđeno 9,4 s obzirom na to da je projekcija rađena kad je kretao lockdown, a nismo znali do kada će trajati, dodao je.

Zdravko Marić je istaknuo kako je proračun na tragu svega što je usvojeno nedavno u Saboru u okviru rebalansa.

– Porezni prihodi su 12,8 posto manji u odnosu na prošlu godinu, a kod doprinosa je pad manji, što potvrđuje da su mjere koje smo stavili u funkciju za očuvanje radnih mjesta urodile plodom. Do kraja godine planiramo ukupno 8,1 milijardu kuna platiti za mjere, porezni obveznici su financirali očuvanje radnih mjesta, a s druge strane, imamo potrebe za financiranjem zdravstva, rekao je Marić.

Ministar Marić je rekao kako je ukupno gospodarstvo ključno uz osnovni cilj zaštite ljudskih života i zdravlja te da se više govori o ugostiteljstvu i mjerama, nego o proizvodnom i izvoznom sektoru koje također treba zaštititi.

– Svako radno mjesto je važno i treba biti očuvano, dodao je.

Zdravko Marić je rekao kako treba biti svjestan da su se naše navike kao i mjere Stožera promijenile i revidirale te da je to izazov cijele situacije.

– Ovo je vrijeme kad treba pokazati solidarnost, dodao je.
Zdravko Marić je istaknuo kako treba imati adekvatan odgovor ako se i pooštre mjere.

– Reagirali smo na vrijeme i u prvom valu zaraze koronavirusom. I dalje se vrlo dobro nosimo s krizom. Ako budemo sposobni hvatati taj val oporavka koji projiciramo da bi taj segment potrošnje, dizanja raspoloživog dohotka, ukupnog sentimenta potrošača mogao i više doprinijeti rastu gospodarstva, rekao je.

Zdravko Marić je rekao da kad govorimo o poreznom rasterećenju, kad se smanjuju porezi, rasterećuje se one koji plaćaju poreze.

– Ovaj krug ne možemo gledati izdvojeno iz porezne reforme. Poglavito je ciljano na naše građane s nižim primanjima. Poslodavci trenutno mogu isplatiti više od 1000 kuna bez ikakvih javnih davanja. U gospodarskom i financijskom smislu, to je dobra mjera. Sve skupa kad se zbroji, radi se o preko 10 milijardi kuna rasterećenja, rekao je Marić.

You may also like

0 comments