S BDP-om su porasli i apetiti

Analiza portala Novac.hr
 Rast BDP-a u prvom kvartalu od 3,9 posto, najave mogućeg nastavka snažnijeg rasta gospodarstva do kraja godine, smanjivanje cijene zaduživanja države na 1,3 posto na rok od 10 godina, relativni neuspjeh HDZ-a na izborima te predstojeći predsjednički i parlamentarni izbori eksplozivan su političko-ekonomski koktel koji bi mogao dovesti do inflacije zahtjeva za veću proračunsku potrošnju.

Uz sve te nove zahtjeve, proračun pri kraju godine možda čeka trošak za arbitražu Ine, nove kredite 3. maju i jaružalo. Da nije tih davnih “grijehova struktura” koji i dalje dolaze na naplatu, vjerojatno bi Zdravku Mariću i Andreju Plenkoviću bilo lakše ispuniti brojne nove zahtjeve. Ovako su na mukama – kako se dodvoriti biračima koji vide samo rast gospodarstva, a zanemaruju sve minuse iz protekla tri desetljeća. To je recept za pravu potrošačku proračunsku oluju. Ne budu li čvrsto držali fiskalno kormilo, proračunsko pijanstvo moglo bi zaljuljati i potopiti dobre državne financijske rezultate koji su nakon dugo vremena državi vratili investicijski kreditni rejting. Stoga donosimo glavne nove proračunske zahtjeve, uključujući smanjenje poreza, koji su već došli ili bi uskoro mogli doći na dnevni red, a koji u najgorem scenariju mogu dosegnuti čak deset milijardi kuna godišnje novog minusa za državnu blagajnu, piše portal Novac.hr

1. Učitelji traže povišicu od 600 kuna, Divjak podržava

2. Zaposlenima na sudovima i u tužiteljstvu povišica 9%

3. Veće plaće traže i ostali zaposleni na sudovima i u tužiteljstvu

4. I pravosudni policajci traže veće plaće, mogući trošak 50 mil.

5. Očekuju se zahtjevi i ostalih zaposlenih u javnim i državnim službama

6. Ministar Cappelli traži smanjenje PDV-a na 13 posto

7. Ugostitelji zahtijevaju porezne olakšice za povratnike

8. Smanjenje poreza na dohodak, trošak 2 mlrd.

9. Gotovo dvije milijarde kuna za dovršetak brodova u Uljanik grupi

10. Uspjeh mirovinskog referenduma bio bi težak 45 milijardi kuna do 2040.

11. Povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno koštalo bi proračun nekoliko stotina milijuna kn

Ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je, vezano uz mogućnost povećanja plaća u školstvu, poručio da Vlada u politici plaća nastoji imati jednak pristup prema svim državnim i javnim službenicima, ne želeći izdvajati niti jedan segment.

Nakon što su sindikati u školstvu najavili štrajk ako se ne povećaju plaće prosvjetnim djelatnicima, ministar financija Zdravko Marić rekao je kako pozitivni gospodarski pokazatelji otvaraju mogućnost za pregovore o plaćama, a da će se u tome nastojati ostvariti jednak pristup prema svim državnim i javnim službenicima.

“Razgovarat ćemo sa sindikatima u školstvu, ali i ostalima, jer zagovaramo horizontalni pristup. Koliko danas možemo govoriti o prosvjetnim radnicima, isto tako trebamo govoriti i o policajcima, carinskim službenicima, djelatnicima u kulturi i drugim državnim i javnim službenicima”, izjavio je novinarima u Saboru ministar Marić, vezano za zahtjeve sindikata u školstvu koji traže povećanje koeficijenata složenosti poslova za sve zaposlene u sustavu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja.

Dva reprezentativna sindikata u školstvu zatražila su od Vlade povećanje plaća učitelja i nastavnika za oko 600 kuna bruto ili će, zaprijetili su, najesen pokrenuti štrajk.

“Sve su to teme o kojima ćemo sjesti i razgovarati. Imamo pozitivne gospodarske pokazatelje, dobru situaciju u proračunu. No mislim da ne treba izdvajati niti jedan segment, već sagledati cjelovitu sliku”, rekao je ministar financija Marić nakon zajedničke sjednice saborskih odbora za europske poslove i odbora za financije, na kojoj je predstavio Nacionalni program reformi za 2019. godinu i Program konvergencije 2019.-2022.

You may also like

0 comments