Stranka za slobodu i demokraciju (VVD) nizozemskog premijera Marka Ruttea gotovo je sigurni pobjednik parlamentarnih izbora što predstavlja veliko olakšanje za čitavu Europu koja je strahovala da će izbori u toj zemlji možda biti početak domino efekta koji će se nastaviti ove godine i u drugim zemljama Europe, pišu u četvrtak svjetske agencije.
Nakon 95 posto prebrojanih glasova birača na parlamentarnim izborima održanim u srijedu u Nizozemskoj, Rutteova VVC dobiva 33 mjesta u parlamentu, dok Stranka za slobodu (PVV) populista Geerta Wildersa dobiva 20 mjesta. Dvije su stranke na trećem mjestu s 19 parlamentarnih zastupnika – Kršćanski demokrati i Centristi D66, a iza njih nalaze se Socijalistička stranka i Zelena ljevica s po 14 mjesta.
Rutte je u prvom obraćanju svojim pristašama rekao kako je nakon Brexita i američkih izbora zaustavljena “kriva vrsta populizma”, dok je mu Wilders koji nije ostvario željeni prodor u vrh nizozemske politike unatoč tomu što je njegova stranka dobila više mjesta nego na prethodnim izborima, čestitao na pobjedi poručivši da “još nije gotov s njim”. “Nakon Brexita i izbora u SAD-u, ovo je večer u kojoj su Nizozemci rekli ‘ne’ krivoj vrsti populizma”, istaknuo je u izjavi Mark Rutte.
Najveći gubitnik je Rutteov koalicijski partner, Laburistička stranka (PvdA), koja je ostvarila najgori rezultat u povijesti. Kršćanski demokrati ostvarili su značajan oporavak. Oni su, kao i laburisti, bili glavni akteri poslijeratne politike konsenzusa u Nizozemskoj, no posljednjih su godina izgubili na popularnosti.
Druga dva velika dobitnika izbora su centristička D66 i stranka Zelena ljevica. Nizozemski izbori zabilježili su rekordnu izlaznost birača u posljednjih 30 godina, koja je iznosila 79 posto, a na nekim mjestima poput grada Nijmeogena, birališta su morala naručiti dodatni izborni materijal i produžiti glasovanje kako bi ljudi imali dovoljno vremena za izborno izjašnjavanje.
Čestitke i olakšanje u Europi
Odbijanje protuislamske i protueuropske politike krajnje desnice na nizozemskim izborima donijelo je veliko olakšanje europskim čelnicima, posebice Francuskoj i Njemačkoj, u kojima krajnja desnica želi na ovogodišnjim izborima ostvariti značajan rezultat, potencijalno predstavljajući egzistencijalnu prijetnju Europskoj uniji. Čestitke Nizozemskoj zasad su stigle iz Njemačke, Francuske i iz Bruxellesa.
Njemačka kancelarka Angela Merkel telefonirala je premijeru Rutteu i čestitala mu kazavši kako se veseli budućoj suradnji s Nizozemcima “kao prijateljima, susjedima i Europljanima”. Francuski predsjednik Francois Hollande čestitao je Rutteu, kazavši da će njegova vjerojatna izborna pobjeda znači i pobjedu protiv ekstremizma. “Predsjednik Republike toplo čestita Marku Rutteu na njegovoj jasnoj pobjedi nad ekstremizmom”, rekao je Hollande u priopćenju koje je objavio njegov ured. Iz Bruxellesa, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Junker čestitao je nizozemskom liberalnom premijeru na “jasnoj pobjedi” nazvavši nizozemske izbore “glasom protiv ekstremista”.
Cavosoglu: Rutte i Wilders su jednaki
Turska je u četvrtak ocijenila da nema razlike između liberala Marca Ruttea, gotovo sigurnog pobjednika nizozemskih parlamentarnih izbora, i “fašista” Geerta Wildersa. “Gledajte, nema razlike između socijaldemokrata i fašista Wildersa, to je sve isti mentalitet”, rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu kojeg navodi agencija Anadolija.
“Kamo idete? Kamo vodite Europu? Počeli ste ju dezintegrirati i voditi prema bezdanu”, rekao je Cavusoglu o europskim čelnicima. “Uskoro će u Europi početi vjerski ratovi”. Po privremenim rezultatima koje je objavila nizozemska novinska agencija ANP, Stranka za slobodu i demokraciju VVD Marka Ruttea dobila je 32 mjesta u parlamentu od 150 a ekstremno desna stranka PVV Geerta Wildersa 19.
Izbori su se održali u vrijeme eskalacije diplomatske krize između Nizozemske i Turske, nakon odluke nizozemskih vlasti da zabrane dolazak dvojici turskih ministara na skupove potpore turskom predsjedniku Tayyipu Erdoganu. Jedan od te dvojice ministara je Cavusoglu. Turci trebaju 16. travnja glasovati o ustavnim reformama kojima će se među ostalim ojačati ovlasti predsjednika i njezini čelnici žele dobiti potporu turske dijaspore.
Turska je pokrenula niz verbalnih napada na europske zemlje nakon što su pojedine vlasti zabranile skupove turskih iseljenika. Prva na redu bila je Njemačka, koju je Erdogan optužio da se koristi nacističkim metodama. Njemačka ima najveću tursku zajednicu na svijetu izvan Turske, oko 1,4 milijuna ljudi, dok u Nizozemskoj živi oko 500.000 turskih imigranata i njihove djece, a većina ima dvojno državljanstvo i mogu glasovati u obje zemlje.
