[vc_row][vc_column width=”1/3″]Nacionalna agencija [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Rusija nije uspjela ostvariti ciljeve zadane strategijom supstitucije uvoza, piše u ponedjeljak dnevnik Kommersant pozivajući se na istraživanje Nacionalne rejting agencije NRA.[/vc_column][/vc_row]
U kolovozu 2014. Rusija je uvela embargo na uvoz određenih proizvoda iz Europske unije i još nekoliko zemalja u Rusku Federaciju, kao odgovor na EU-ove sankcije Rusiji zbog aneksije Krima. Tada je planirano da se ti proizvodi zamijene domaćima, sukladno strategiji supstitucije uvoza donesenoj dvije godine ranije, odnosno 2012. godine. Ta strategija odnosi se na razdoblje od kraja 2020. godine.
Prema rezultatima NRA-ove studije, obujam uvoza mliječnih proizvoda smanjen je za 20 posto iako je planirano 30 posto, voća i povrća za 11 umjesto planiranih 30 posto, a izravni uvoz povrća smanjen je za 27 posto, dok se trebao smanjiti za 70 posto. Situacija s obujmom uvoza mesa je bolja, jer je smanjen za 65 posto, što je 2,8 postotnih bodova manje od zadanog cilja.
Prema riječima čelnika Nacionalne udruge za meso Sergeja Jušina, kojega navodi publikacija, Rusija je 2020. uvezla manje od 600 tisuća tona mesa, dok je 2000.-ih uvoz iznosio između 2,5 i tri milijuna tona.
Agencija primjećuje da je u mnogim područjima uvoz iz EU-a zamijenjen uvozom iz Bjelorusije, koja je postala glavni dobavljač mesa i mliječnih proizvoda. Istodobno, niz proizvoda iz zemalja koje su obuhvaćene ruskim uvoznim sankcijama zamijenjen je uvozom iz trećih zemalja. Primjerice, uvoz norveške ribe zamijenjen je uvozom iz Čilea i Farskih otoka, a Ekvador je postao glavni dobavljač voća.