Drža oko 40 posto tržišta
Predsjednik Rusije, Vladimir Putin, nedavno je izjavio da bi se mogla razmotriti ograničenja izvoza nekih dobara, uključujući uranij, titanij i nikl, kako bi se ostvario pritisak na zapadne zemlje. Nakon pokušaja Kremlja da utiče na Europu kroz isporuke plina u 2022. godini, Putin sada želi preispitati mogućnosti ograničenja izvoza, s obzirom na to da Sjedinjene Američke Države i Europa značajno ovise o ruskim sirovinama. Posebno se ističe uranij, s obzirom na to da Rusija drži 40% svjetskog tržišta obogaćenog uranija, a američka tvrtka Centrus Energy još uvijek nije u mogućnosti zadovoljiti potražnju.
Uranij je važan za rusku ekonomiju, s Rosatomom koji ostvaruje značajne prihode od izvoza, uključujući dva milijarde dolara godišnje prema Sjedinjenim Državama. Zapadne zemlje su također svjesne svoje ovisnosti o ruskim sirovinama, te se trude smanjiti tu ovisnost, premda neki lideri, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, imaju drugačiji pristup. Dok Rosatom drži značajan udio na tržištu uranija, i dalje postoje europske kompanije koje se natječu na tom polju, ali je teško predvidjeti kako će se situacija razvijati.
Osim uranija, Rusija također kontrolira značajan dio globalne proizvodnje titanija kroz tvrtku VSMPO-Avisma. Iako su američke sankcije na tu tvrtku uvedene, postoje izuzeci koji omogućavaju zapadnim kompanijama da nastave s nabavom ruskog titanija. Ova situacija pokazuje kako ruske sirovine, unatoč sankcijama, i dalje pronalaze put do tržišta, uključujući i preprodaju ruskog uranija putem Kine, što dodatno komplicira globalne trgovinske odnose.