Rusi žele ravnopravni sastanak, je li to moguće?

Analiza

Uoči susreta s američkim predsjednikom Bidenom u Ženevi, ruski predsjednik Putin govori o vrlo lošim odnosima dviju velesila. Pa ipak se u Moskvi gaji nada da bi se to moglo promijeniti.

Ruski mediji već tjednima ne poznaju niti jednu drugu vanjskopolitičku temu osim ovotjednog susreta ruskog predsjednika Vladimira Putina sa svojim američkim kolegom Joeom Bidenom. Na svim kanalima se marljivo analizira oko toga čime bi susret u srijedu (16.6.) mogao rezultirati. Čak se naširoko i nadugačko govori o mjestu susreta, jednoj vili iz 18. stoljeća kao da se radi o kraljevskom primanju.

Službeno Kremlj umanjuje očekivanja od ovog susreta: pozitivnog proboja u odnosu dviju zemalja neće biti. No istodobno predsjednik je posijao i tračak nade. „Činjenica da dolazi do susreta sama po sebi nije loša“, rekao je Putin početkom lipnja u jednom intervjuu i dodao: „Ja polazim od pozitivnog ishoda susreta.”

Prema Putinu bi pozitivni ishod značio da se dvije sile dogovore oko daljnjih kontakata koji bi vodili „normalizaciji rusko-američkih odnosa“. No istodobno je u jednom intervjuu za američku postaju NBC Putin rekao kako odnose Rusije i SAD-a vidi na „najnižoj točki posljednjih godina“. Krivnju za to, kako je rekao Putin, snose unutarnjopolitičke prilike u SAD-u.

No promatrači poput Tatjane Stanovaje iz moskovskog ogranka Carnegie Centra vide „jako pozitivno raspoloženje“ uoči susreta. Tako je utjecajni šef sigurnosnog vijeća Nikolaj Petrušev, u neočekivano pozitivnom tonu opisao svoj susret s američkim kolegom Jakeom Sullivanom tijekom priprema za susret u Ženevi. „Rusi nisu očekivali da će Amerikanci biti otvoreni za ruske ideje“, kaže Stanovaja.

Kako ova politologinja dalje objašnjava, Kremlj si od raspada Sovjetskog Saveza priželjkuje razgovore s Washingtonom na istoj razini. „U Moskvi drže da, iako je Rusija gospodarski slabija od SAD-a, posjeduje istu količinu nuklearnog naoružanja, a to je, prema Kremlju, jedino što se računa“, kaže Stanovaja.

Sličnog je mišljenja i Hans-Henning Schröder iz Zaklade za znanost i politiku iz Berlina. „Rusija jednostavno treba priznanje kao velesila“, kaže on. Ogromno zanimanje ruskih medija uoči susreta ukazuje ne to da ruska strana ovom sastanku pridaje veću važnost nego američka. No neki ruski analitičari istodobno ukazuju i na to da je Biden bio taj koji je inicirao susret.

Još od ruske aneksije Krima pogoršani odnosi Rusije i SAD-a su posljednjih mjeseci doživjeli dodatne udarce. U jednom intervjuu u ožujku Biden je Putina nazvao ubojicom. Rusija je predložila javnu raspravu dvojice predsjednika što je Washington odbacio. Bijela kuća je dodatno pooštrila sankcije protiv Rusije, između ostalog i zbog miješanja u predsjedničke izbore 2020. u SAD-u, što u Moskvi odlučno opovrgavaju. Zemlje su međusobno protjerale diplomate, od tada vlada prekid komunikacija. I to usprkos masovnom pomicanju ruskih postrojbi uz ukrajinsku granicu. Zato je, kako se vjeruje, Biden u travnju i predložio ovaj samit.

Andrej Kortunov, direktor Ruskog vijeća za vanjsku politiku (RSMD) smatra da su vremena kada su sovjetsko-američki samiti svijet držali bez daha, stvar prošlosti. No on je uvjeren da će od ovog samita više koristi imati Rusija nego SAD.

„Ovakvi susreti naše dvije zemlje stavljaju na istu razinu. To je važno za status i položaj Rusije u globalnoj politici”, kaže Kortunov.

I Tatjana Stanovaja govori o „asimetričnom pristupu“. „Za Rusiju je ovaj samit sve a za Bidena samo jedan korak na putu ka rješavanju problema s Kinom“, kaže Stanovaja. Za SAD je, kako kaže, odnos s glavnim rivalom Kinom trenutno važniji.

Ova razlika u pristupu je vidljiva i iz načina na koji se dvije zemlje pripremaju na samit. Moskva je još od sovjetskog razdoblja težila opširnim i sveobuhvatnim rekapitulacijama odnosa dok je Washington, kako kaže Kortunov, uvijek težio manjim, pragmatičnim koracima.

Usprkos tomu tema za razgovor u srijedu dvojici državnika neće manjkati. Sa stanovišta Moskve „strategijska stabilnost“ je najvažnija tema. Sličnog je mišljenja i Hans-Henning Schröder: „Rusi žele sporazum o atomskom naoružanju“, kaže on. Sjedinjene Države su istupile iz nekoliko sporazuma o naoružanju s Rusijom, a taj trend je u siječnju nakon dolaska na vlast prekinuo sam Biden i najavio nove korake u smjeru povratka sporazumima.

S tim u Ženevi računa Moskva. Pritom se ne govori samo o tradicionalnom atomskom naoružanju nego i o kibernetičkim napadima, naoružanju u svemiru ili ratovima dronovima. Rusija, kako nastavlja Kortunov, teži i okončanju diplomatskih konfrontacija.

No kad su u pitanju teme poput Ukrajine ili ljudska prava u Rusiji stručnjaci ne vide prostora za približavanje.Moskva je jedino spremna prihvatiti Bidenovu kritiku kao neku vrstu „nužnog zla“, kako kaže Stanovaja. Ruske nade u novi početak su vrlo nestabilne, a propast razgovora u Ženevi bi mogla rezultirati još agresivnijim ponašanjem naspram Zapada, ali i na unutarnjopolitičkom planu.

Prva želje Moskve je međutim već ispunjena: Rusija je dobila samit. No medijska platforma za Putina je ugrožena činjenicom da je Biden odbacio zajedničku konferenciju za tisak, piše DW

Vlodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, objavio je kako je NATO “potvrdio” da je Ukrajina na putu prema članstvu te kako će biti uključena u NATO-ov MAP program (Akcijski plan za članstvo). “Ukrajina zaslužuje to članstvo zbog svoje uloge u euro-atlantskoj sigurnosti”, rekao je ukrajinski predsjednik.

SAD im pak poručuje da prvo moraju postati “demokratskiji, slobodniji i stabilniji”…Ukrajina se žali da ih se ne zove na NATO summit te se pitaju što je s procesom pristupanja članstvu? SAD im pak poručuje da prvo moraju postati “demokratskiji, slobodniji i stabilniji”…

No, glavni glas NATO-a, američki predsjednik Joe Biden, opovrgnuo je njegove navode te je poručio kako će se “tek vidjeti hoće li se Ukrajina kvalificirati”. Neposredno nakon izjave Zelenskog, Biden je u razgovoru s medijima istaknuo kako Ukrajina mora zadovoljiti određene kriterije prije no što bude uključena u MAP program. “Moraju učiniti više”, rekao je Biden.

Podsjetimo, ovo nije prvi put da Biden opovrgva ukrajinskog predsjednika. Nedavno su iz Kijeva poručili kako je Biden dao potporu za ukrajinsko članstvo u NATO-u nakon telefonskog razgovora Biden-Zelenski. Po tom pitanju se oglasila Bijela kuća ističući kako to nije točno.

Prethodno ovom komentaru Zelenski je dao zajednički intervju za tri vodeće novinske agencije – Reuters, AP i AFP – ističući pritom kako bi Ukrajina “jako htjela” imati konkretan “da ili ne” odgovor od Bidena kada je riječ o NATO članstvu. “Moraju nam se dati jasni datumi i vjerojatnost priključenja Ukrajine NATO-u”, naglasio je Zelenski.

Neposredno pred sastanak s američkim predsjednikom Joeom Bidenom ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je kako je Rusija spremna predati SAD-u tražene cyber-kriminalce pod uvjetom da i SAD učini isto kad Moskva to traži.

Putin je izjavu dao u sklopu intervjua za državnu televiziju u kojem se primarno osvrnuo na predstojeći sastanak i aktualno stanje odnosa između Rusije i SAD-a. Naglasio je kako se ključne teme tiču strateške stabilnosti, primjerice u Libiji, Siriji, ali i kad je riječ o okolišu.

Pohvalio je Bidena i njegovu “profesionalnost” zbog činjenice da je dogovorena obnova sporazuma Novi START (riječ je o sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja).

Iz Bijele kuće poručuju kako će Biden s Putinom razgovarati o ransomware napadima i cyber-kriminalnim skupinama koje pokreću napade s prostora Rusije. Putin pak navodi kako je izručenje osumnjičenih moguće samo ako se postigne recipročni sporazum. To se, dakako, teško može očekivati kao i scenarij u kojem SAD nekog, čak i cyber-kriminalca, izručuje Rusiji (imajući u vidu do koje mjere se ističe rusko kršenje ljudskih prava). Dakle, ukratko – od izručenja neće biti ništa, kako iz Rusije prema SAD-u tako i obrnuto.

You may also like

0 comments