Od 6. kolovoza ruske vlasti su odlučile uništiti proizvode koji su zaplijenjeni na granici (dospjeli su pod ruski embargo). Tu odluku potpisao je ruski predsjednik Vladimir Putin 29. srpnja 2015., stoji na službenim stranicama države. Konkretno, radi se o namirnicima iz SAD-a, Europske unije i svih država koje su uvele sankcije protiv Rusije. Pritom odluka se ne odnosi na robu, koju su fizička lica unijela radi osobne konzumacije.
Ruska vlada je odobrila paralelni uvoz, što znači da će pojedine vrste robe moći uvoziti u Rusiju i prodati bez dozvole vlasnika licence. U skladu s predsjednikovom odlukom, uništavanje proizvoda, koji su zabranjeni za uvoz, uništavat će se nakon zapljene. Pritom predstavnici vlasti neće samo tražiti sankcionirane proizvode na granici, nego i na čitavom teritoriju države, između ostalog u trgovinama i skladištima distributera. Sam proces uništavanja bit će zabilježen na fotografiji i videu te će se događati u prisutnosti barem dviju osoba. Kako je izjavio Evgenij Gromiko, zamjenik ministra za seosko gospodarstvo, u vladi već znaju kako će uništiti masne tvari, sireve, povrće i voće: spaljivat će ih u specijalnim pećima, ali još uvijek ostaje neriješeno pitanje na koji način će se uništavati mesni proizvodi, piše Aleksej Losan.
”Nemogućnost da se u punoj mjeri izvrši embargo uvjetovana je posebnostima nadnacionalnog zakonodavstva i carinske regulacije u sklopu EU”, objašnjava Timur Nigmatullin, financijski analitičar investicijskog holdinga Finam. Prema njegovim riječima, Bjelorusija nije uvodila sankcije protiv EU, a pogranična kontrola između Bjelorusije i Rusije gotovo da ne postoji. ”Uvođenje prehrambenog embarga ima svoju kako geopolitičku, tako i makroekonomsku utemeljenost u vidu podrške ruskog proizvođača. U jednom i drugom slučaju postignut je potreban učinak”, govori Nigmatullin. Prema njegovim riječima, čak u tom pogledu nije ni kritično nesavršenstvo institucija i ekonomskog državnog reguliranja. Prema mišljenju Ilje Blakireva, glavnog analitičar USF IS, uništavanje proizvoda je uvriježena praksa u mnogim razvijenim državama svijeta. ”Druga stvar je što zapravo ta norma konstatira fizičku nesposobnost da se u potpunosti kontrolira uvoz sankcioniranih proizvoda”, govori.
Prema podacima Federalne carinske službe, u prvom polugodištu 2015. zaplijenili su 552 tone sankcioniranih proizvoda. Kako je, sa svoje strane, istaknuo zamjenik premijera Arkadij Dvorkovič, tijekom posljednjih mjeseci organi su zabilježili otprilike 700-800 kršenja prehrambenog embarga. Iz trgovina ruske vlasti su zaplijenili 44,8 tona sanckionirane robe.
Odluka predsjednika izazvala je različitu reakciju u društvu. ”Krajnje negativno građani se odnose prema praksi takve vrste. Općenito uzevši, Rusi se prilično bojažljivo odnose prema namirnicama, radu onih koji ih je proizveo. Za veći dio stanovništva uništavanje visokokvalitetnih namirnica je svetogrđe”, govori Natalija Šagajda, direktorica Centra za agrokulturne proizvode pri RANHiGS-u. Prema njezinim riječima, stanovništvo je u razdoblju krize smanjilo svoju potražnju i isključilo iz dnevnih obroka skupe namirnice, o čemu svjedoči indeks maloprodajne trgovine namirnicama. Prema podacima Ministarstva za ekonomski razvoj, u prvom polugodištu 2015. promet maloprodajne trgovine smanjio se za 8%, između ostalog namirnica za 7,7%, a nenamirnica za 8,3%. ”Umjesto uništavanja bolje je zaplijeniti visokokvalitetne proizvode te na taj način kazniti distributere ili naručitelje koji su prekršili odluke vlade, a potom ih predati u škole, dječje domove, domove za invalide”, dodaje Šagajda.
Andrej Krutov, zastupnik Državne Dume, predložio je vladi da se ne unište namirnice, nego da se pošalju u Donbas. Prema podacima novina Izvestija, zastupnik je poslao to pismo ministru seoskog gospodarstva Aleksandru Tkačevu. Prema mišljenju zastupnika, malena naseljena mjesta na jugoistoku stradavaju od nedostatka namirnica zbog blokade.
