RH do 2020. godine ulazi u tečajni mehanizam, olakšanje poduzetnicima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u ponedjeljak kako je vladin plan da Hrvatska prvi korak ka uvođenju eura, ulazak u europski tečajni mehanizam, odnosno tzv. ERM II, ostvari 2020. godine, kada i predsjeda EU-om.
Govoreći na početku konferencije “Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj”, koju zajednički organiziraju Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB) Plenković je istaknuo da ova Vlada ima iskustva s procesom pristupanja EU i da je “osjećaj identifikacije i vlasništva ovog procesa duboko ukorijenjen u ključnim ljudima koji su sada nalaze na odgovornim dužnostima u Vladi, pa i na čelu HNB-a”.

“Hrvatska kao najrecentnija članica EU ima dva politički ključna cilja – postati dio Schengenskog prostora, odnosno da budemo spremni za političku odluku o tome tijekom 2019. godine, a drugi je cilj pristupanje eurozoni”, kazao je Plenković.

“Ne želim danas licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da godina 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II (tečajnog mehanizma)“, naglasio je premijer.

Dodao je i da ovom konferencijom započinje široka javna rasprava o uvođenju eura koja će poslužiti da u tom procesu zemlja ide obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno te da se uklone svi strahovi i nedoumice o toj temi.

“Ispunjavajući Nacionalni program reformi, preuzimajući novu pravnu stečevinu, bolje apsorbirajući EU sredstva, učinit ćemo napore da Hrvatska postane, rekao bih, u jednom dvomandatnom razdoblju Vlade i Sabora i članica eurozone”, istaknuo je Plenković, dodajući da već gotovo i ispunjavamo kriterije za to. “To je naš cilj i ambicija i na tome trebamo stručnu ali i široku političku podršku”, naveo je.

Podsjetio je i da je Hrvatska u svom ugovoru o pristupanju već rekla, što se tiče volje građana, “da” i eurozoni, a da u njoj još nismo jer nismo ispunili sve kriterije, a ne jer politički to trebamo odlučiti.

Kako je napomenuo, nedavno je na sastanku Europskog vijeća njegov predsjednik Donald Tusk predstavio dokument ‘Leaders agenda’, kojem je cilj da čelnici država i vlada u EU kroz slijedeće razdoblje od 18 do 20 mjeseci jasno odrede prioritete kojima će se baviti na najvišoj razini.

Pritom je naveo četiri trenutka za europski proces u tom razdoblju koja su po njemu ključna. Prvi se odnosi na Brexit, drugi na sve vezano za kampanju i izbore za Europski parlament, treći, po njegovom sudu i najvažniji, je dogovor o višegodišnjoj financijskoj perspektivi za razdoblje iza 2020. godine te naposljetku četvrti, koji se odnosi na političke dogovore i odabire o sastavu novih institucija EU.

Kako je istaknuo Plenković, uvođenjem eura Hrvatska bi postala dio najužeg kruga članica naprednijih intergracija EU. Euro Hrvatskoj donosi globalni, politički i ekonomski kredibilitet, ustvrdio je Plenković, naglasivši da ga vidi kao instrument i u našoj bitci za povećanje gospodarskog rasta i ostvarivanja veće zaposlenosti.

Građani će euro osjetiti na vrlo konkretan i opipljiv način, smatra Plenković.

Savić: Treba razmotriti prednosti i nedostatke

Hrvatska je sada u situaciji da razmotri koje su prednosti, a koji nedostaci uvođenja eura, no prednosti je više, ustvrdio je u ponedjeljak na marginama konferencije o strategiji uvođenja eura u Hrvatsku direktor HGK-ovog Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimir Savić.

“Kada govorimo o prednostima uvođenja eura u Hrvatsku tu su najvažnije one za građanstvo i poduzetnike, jer će doći do eliminiranja transakcijskih troškova konverzije i smanjivanja valutnog rizika, što je iznimno važno za sve koji posluju s euroznom, dok je među većim nedostacima gubitak monetarne suverenosti”, ocjenio je Savić na marginama konferencije u organizaciji hrvatske Vlade i Hrvatske narodne banke, odgovarajući na upit novinara o prednostima i nedostacima uvođenja eura.

Napominjući kako je gotovo 60 posto hrvatskog robnog izvoza usmjereno prema zemljama eurozone, gubitkom valutne klauzule, rizika i troška konverzije, smatra da bi se robni izvoz, koji je sada relativno nizak, povećao.

“Hrvatski robni izvoz u odnosu na BDP je najniži među svim državama članicama EU-a odnosno blizu 30 posto”, kazao je Savić, dodajući i da “građani ne moraju strahovati, jer mada se u nekim državama dogodio lagani rast cijena po uvođenju eura, ipak je za njih najvažnija stabilnost njihovih depozita i ti ne bi trebali osjetiti nikakav rizik, jer će se definirati tečaj za konverziju”.

Smatra i da “na krilima uvođenja eura možemo očekivati rast konkurentnosti, pa i plaća te da je općenito više prednosti nego nedostataka”. “A svaka država mora paziti i definirati pažljivo kada će ući u eurozonu, da joj za to bude spremno gospodarstvo. No, to (ulazak u eurozonu) je za Hrvatsku potrebno”.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u ponedjeljak na početku konferencije kako je Vladin plan da Hrvatska prvi korak ka uvođenju eura, ulazak u tečajni mehanizam odnosno tzv. ERM II, ostvari 2020. godine, kada i predsjeda EU-om.

Odgovarajući na upit novinara o današnjem predstavljanju planova održivosti kompanija iz sastava Agrokora, Savić je kazao kako vjeruje da će situacija sa Agrokorom izaći na povoljno te da će se postići dogovora s dobavljačima, sačuvati radna mjesta i ostvariti pozitivni utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, dodavši da tome u prilog ide i stabilna makroekonomska situacija.

U poslijepodnevnim satima, nakon završetka sjednice Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora izvanredni povjerenik Ante Ramljak i glavni savjetnik za restrukturiranje Alaistar Beveridge predstavit će planove održivosti kompanija iz sastava tog koncerna.

Ne stoji da ćemo dobiti europske cijene i hrvatske plaće

Kako navodi, na ekonomskom planu prednosti su brojne i velike. Između ostalog, nestat će rizik oscilacije tečaja kune prema euru, smanjile bi se premije za rizik i za kamatne stope na kredite, što znači povoljnije uvjete financiranja za građane, poduzeća i državu, a kao jedna od glavnih prednosti su i niži transakcijski troškovi.

“Time će Hrvatska postati još privlačnija i turistima, ali i brojnim ulagačima iz euro područja, a time ćemo povećati i našu konkurentnost”, naglašava Plenković.

Cijene u eurozoni u posljednjih 12 godina, od 2004. do 2016., naveo je Plenković, porasle su 23 posto, a u Hrvatskoj 31 posto.

Također, u istom razdoblju, u zemljama srednje Europe koje su uvele euro prosječne bruto plaće rasle su mnogo brže nego kod nas. Primjerice, 37 posto u Sloveniji, 60 posto u Slovačkoj, 88 posto u Litvi i Estoniji, 136 posto u Latviji, a u Hrvatskoj 29 posto. “Stoga ne stoje slogani koji upućuju na pogrešan zaključak da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti i o njemu temeljito razgovarati”, naglasio je Plenković.

Kazao je da će zajedničkom valutom osnažiti i hrvatsko gospodarstvo i stvoriti uvjete za njegovo brže približavanje razini razvijenih dijelova EU.

Plenković je naglasio da je Hrvatska zahvaljujući fiskalnim i makroekonomskim rezultatima u posljednje dvije godine sada u poziciji da može pokrenuti proces prema uvođenju eura, te da su preduvjeti sada povoljniji nego u prethodnim godinama.

Podsjetivši na rezultate njegove vlade, kao i nepovoljne okolnosti koje su prethodile njenom mandatu, Plenković je istaknuo i slučaj Agrokora, kazavši da je gospodarstvu prijetila najveća destabilizacija od osamostaljenja, s mogućim krahom koncerna, potencijalnim gubitkom nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta te stečajem brojnih poduzeća.

“Sve smo to spriječili. Ponekad imam dojam da velik broj aktera i promatrača nije svjestan posljedica koje su izbjegnute, pa danas nastupa kao da se nikad ništa loše niti nije spremalo pa niti trebalo dogoditi. Malo više prisjećanja i osjećaja za realnost koristilo bi u komentarima na taj proces”, rekao je Plenković.

Naglasio je da pritom povećanje kreditnog rejtinga od strane sve tri agencije govori o tome kako su se i na koji način suočili s krizom koja je bila pred Vladom.

EK će tehnički i stručno pomoći

Podsjetio je i da je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker prije nekoliko dana u svom govoru u Strasbourgu rekao da Hrvatsku osim Schengenu treba približiti i europskoj monetarnoj uniji. “Dapače, iz razgovora je jasno da će nam Komisija tehnički i stručno pomoći da taj proces izvedemo na najučinkovitiji način” kazao je Plenković.

Što se tiče puta koji je pred državom, Plenković je kazao da Hrvatska skoro i danas ispunjava sve kriterije za uvođenje eura. Pritom je naveo stabilnost cijena, visinu dugoročnih kamatnih stopa kao i proračunski manjak ispod tri posto BDP-a. Što se tiče javnog duga, kazao je, on prelazi prag od 60 posto BDP, no bitan je njegov trend smanjivanja.

Kako je naveo, iako ostvarujemo i stabilnost tečaja, formalno-pravno taj peti kriterij još nije ispunjen, no to je samo zbog toga jer još ne sudjelujemo u ERM II (europski tečajni mehanizam).

Po tom kriteriju tečaj domaće valute mora ostati unutar unaprijed definiranih margina fluktuacije najmanje dvije godine. Po Plenkovićevim riječima, napori koje će poduzimati dovest će do toga da se prepozna ambicija Hrvatske, praćena s realnim reformama i argumentima.

Javno savjetovanje o prijedlogu Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj nalazi se na poveznici esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=6249, a otvoreno je do 30. studenoga ove godine.

Vujčić o uvođenju eura

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u ponedjeljak je istaknuo da će koristi od prelaska na euro Hrvatskoj biti veće nego je to bio slučaj u drugim članicama EU, a potpredsjednica Vlade Martina Dalić da će po ulasku u europski tečajni mehanizam (ERM) biti potrebno voditi ekonomsku politiku s ciljem smanjivanja ranjivosti gospodarstva.

Vujčić koristi od uvođenja eura vidi u uklanjanju valutnog rizika u gospodarstvu, smanjenju troška zaduživanja domaćih sektora, smanjenju rizika izbijanja valutne i bankovne krize te nižim transakcijskim troškovima.

Uvođenje zajedničke valute u Hrvatsku, smatra, bit će poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima, sudjelovat će se u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava te omogućiti pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja.

“Hrvatska je visoko euroizirana zemlja. U takvom okviru stupnjevi slobode vođenja monetarne politike bitno su suženi. Ne možete izgubiti ono što nemate, kako to pjeva Bob Dylan. Pokušali smo dati pregled osnovnih koristi i troškova. Što se koristi uvođenja eura tiče, to je ukidanje valutnog rizika, što je vrlo važno jer smo visoko euroizirana zemlja. Taj učinak je trajan. Nakon toga je tu smanjenje kamatnih stopa i uklanjanje rizika valutne i bankovne krize”, rekao je Vujčić na okruglom stopu u sklopu konferencije u organizaciji hrvatske Vlade i HNB-a o strategiji uvođenja eura u Hrvatsku.

Upravo uklanjanje valutnog rizika Vujčić vidi kao glavnu korist za hrvatsko gospodarstvo jer je tom riziku hrvatsko gospodarstvo izrazito izloženo.

“Ukupan bruto devizni dug svih domaćih sektora, uključujući i onaj s valutnom klauzulom, premašuje 500 milijardi kuna, što iznosi približno jednu i pol godišnju vrijednost hrvatskog BDP-a”, rekao je Vujčić, dodavši kako su valutnom i tečajnom riziku izloženi svi ekonomski subjekti s neusklađenom valutnom strukturom imovine i obveza.

Nadalje, prednost je i u tome što će se zbog smanjenja troška zaduženja domaćeg sektora kamatne stope približiti razinama onih u jezgri europodručja, što će, kaže Vujčić, povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Isto tako, uvođenjem eura nestaju transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno, dok korištenje zajedničke valute može pridonijeti jačanju međunarodne razmjene i ulaganja jačanjem konkurentnosti i smanjivanjem ranjivosti domaćeg gospodarstva.

“Nakon što Hrvatska uvede euro, HNB će steći pravo na sudjelovanje u godišnjoj raspodjeli monetarnog prihoda na razini eurosustava, što bi se trebalo pozitivno odraziti na višak prihoda nad rashodima HNB koji se uplaćuje u državni proračun“, naveo je Vujčić.

Rekao je i kako članstvom u monetarnoj uniji zemlja dobiva i pristup Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM) koji služi za pružanje pomoći državama koje se susreću s financijskim poteškoćama. Ukupni kreditni kapacitet ESM iznosi 500 milijardi eura.

Vezano uz troškove uvođenja eura, Vujčić je naveo gubitak samostalne monetarne i tečajne politike, ocijenivši da to ipak neće biti znatan trošak, jer je i sada prostor za aktivno korištenje monetarne i tečajne politike uvelike ograničen.

Pretjeranim je nazvao opći strah da će prelaženjem na euro u Hrvatskoj bitno porasti cijene. Po njegovim riječima, učinak konverzije nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u pravilu je vrlo blag.

“Provedene analize upućuju na to da su učinci uvođenja eura na agregatnu inflaciju relativno mali, prosječno 0,23 boda u novim državama članicama. Ipak rezultati istraživanja za druge države pokazuju da je rast cijena u drugim državama koje su provele konverziju zabilježen u uslužnom sektoru te kod manjeg broja proizvoda koji se često kupuju”, kaže Vujčić.

Isto tako, u trošak uvođenja eura uvrstio je i jednokratni trošak konverzije, jednokratne troškove pristupanja HNB-a Eurosustavu ali i rizik prekomjernog priljeva kapitala i akumulacije makroekonomskih neravnoteža.

“Hrvatska je spremna započeti proces uvođenja eura, dosegnuli smo relativno visok stupanj realne konvergencije, već više od dva desetljeća održavamo nisku inflaciju i stabilan tečaj, a u posljednje vrijeme zamjetno je poboljšan proračunski saldo te je smanjen javni dug”, zaključio je Vujčić dodavši da će u Hrvatskoj koristi od prelaska na euro biti veće nego što je to bio slučaj u drugim državama članicama.

Dalić: Razdoblje nakon ulaska u ERM obilježit će pripreme za što brže uvođenje eura

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić istaknula je da će fiskalna politika i strukturne reforme imat ključnu ulogu u održavanju makroekonomske stabilnosti u nadolazećem razdoblju.

Posebno je ukazala na važnost strukturnih reformi, koje se moraju provesti bez obzira na uvođenje eura. Reforme podrazumijevaju efektivno porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva, reformu pravosuđa, povećanje učinkovitosti javnog sektora i reformu obrazovnog sustava. Dalić priželjkuje i bolje upravljanje državnom imovinom, stabiliziranje zdravstvenog sustava te daljnje korištenje EU fondova. Isto tako, kazala je da je ubrzanje fiskalne konsolidacije moguće u uvjetima bržega ekonomskog rasta.

Govoreći o zabrinutosti građana od jednokratnog povećanja cijena pri prelasku na euro, Dalić je kazala da će onoga trenutka kada se približi trenutak konverzije svi biti koncentrirani na eventualno neopravdano povećanje cijena, no da je tržišna konkurencija jedan, ako ne i glavni, mehanizam kojim bi se trebalo spriječiti eventualno divljanje cijena.

“Razdoblje nakon ulaska u tečajni mehanizam (ERM) obilježit će pripreme za što brže uvođenje eura, a u prvom će redu biti potrebno voditi ekonomsku politiku s ciljem smanjivanja ranjivosti gospodarstva i ispunjavanja kriterija konvergencije“, kazala je Dalić.

Z. Marić: Hrvatska dosegnula realnu konvergenciju za pristupanje ERM-u

Ministar financija Zdravko Marić naveo je da je prvi korak prelaska na euro pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II, u kojem je država članica EU-a dužna provesti najmanje dvije godine tijekom kojih tečaj nacionalne valute ne smije znatnije fluktuirati u odnosu na euro.

Naveo je i da je pri razmatranju zahtjeva za pristupanje tečajnom mehanizmu države članice i institucije EU uzimaju u obzir ostvareni stupanj realne konvergencije. “Sadašnja razina BDP-a po stanovniku Hrvatske usporediva je s razinama dohotka novih članica euro područja u trenutku njihova pristupanja tečajnom mehanizmu, pa možemo zaključiti da je dosegnuta realna konvergencija dostatna za pristupanje tečajnom mehanizmu“, naveo je Marić.

Govoreći o maastrichtskim kriterijima, koje je potrebno ispuniti za uvođenje eura, a jedan od njih je stabilnost cijena, Marić je podsjetio da je lani Hrvatska bilježila deflaciju.

Što se tiče stabilnosti tečaja, kaže Marić, dopuštena je fluktuacija nominalnog tečaja u marginama plus minus 15 posto, a u 2016. on je zabilježio blago slabljenje od 1,7 posto.

Govoreći o održivost javnih financija, Marić je podsjetio da je 2016. završena s deficitom od 0,9 posto BDP-a, a da će se ove godine deficit još i dodatno smanjiti, te navodi kako će Hrvatska ostvariti i taj kriterij.

“Što se tiče javnog duga, on mora biti ispod 60 psoto BDP-a, međutim kao što većina zemalja europodručja ima svoju razinu duga preko 60 posto, postoji odredba koja kaže od onda mora postojati jasan trend smanjivanja javnog duga u BDP-u, najmanje jedna dvadesetina razlike između trenutne razine javnog duga i tog kriterija od 60 posto. Hrvatska bi trebala smanjivati razinu javnog duga godišnje za oko 1,3 postotna boda. Lani smo smanjili dvostruko više od tog kriterija. Prvih šest mjeseci ove godine smo zemlja koja je na samom vrhu najvećeg daljnjeg smanjivanja tog duga”, istaknuo je Marić, dodavši da Hrvatska ispunjava i peti kriterij o dugoročnim kamatnim stopama.

Izvoznici žele ulazak u eurozonu

Za hrvatske izvoznike ulazak u eurozonu je iznimno važan i koristan te smatraju da bi to trebalo biti što brže, pri čemu im je jako važno pitanje tečaja koji će biti u trenutku tog ulaska, izjavio je u ponedjeljak Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika (HIZ), na marginama konferencije o strategiji uvođenja eura.

“Izvoznici pozdravljaju ulazak u eurozonu, to držimo i nužnim, no bojimo se i da će to biti izlika HNB-u da ne poduzima značajnije korake za pomoć izvoznicima i svakako bi bilo važno da rok za taj ulazak bude što kraći i da se cijela javnost, političari i gospodarstvo slože oko toga da ako ulazimo, a očito ulazimo, to bude što brže”, kazao je Bago novinarima.

Istaknuo je da izvoznici nisu za deprecijaciju kune, ali i da postoji niz mjera koje HNB ima, a neke je počela i primjenjivati u zadnje vrijeme, da bi se olakšao izvoz i pozicija izvoznika.

“Jasno nam je da ne može doći do deprecijacije, ali ima i drugih mjera i nadam se da će HNB imati snage i mjere za pomoć izvoznicima. Oko toga ćemo 20. studenoga organizirati i panel, a moram reći da je HNB već uvažila neke naše prijedloge i sugestije, iako ne sve”, dodao je Bago,

Na pitanje oko cijene rada s ulaskom u eurozonu, odgovorio je da je to teško prognozirati, jer će proces uvođenja eura sigurno trajati četiri do pet godina, tijekom kojih će se i mijenjati struktura izvoza.

“Nadam se da će time doći i do rasta plaća, ali to traži i restrukturiranje hrvatskog gospodarstva i izvoza proizvoda te očekujemo da ćemo i izvoziti više. Važno je u tom i pitanje na kojim ćemo osnovama ući u eurozonu i što će biti temelj ulaska, visoko kvalitetna područja s dodanom vrijednošću, poput ICT industrije, ili niže kvalitetna područja, jer o tome će ovisiti hoće li rast plaća biti veći, odnosno manji”, kazao je Bago.

Ocijenio je i da uvođenjem eura za oko dvije trećine hrvatskih izvoznika, koji izvoze u zemlje EU-a, nestaje problem tečaja i konverzije, te da se smanjuje cijena i rizik kapitala, kao i kamate za 2 do 2,5 posto, a i cijeli niz proizvoda će biti jednostavnije složiti u izvoznim kalkulativnim elementima.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u ponedjeljak kako je Vladin plan da Hrvatska prvi korak ka uvođenju eura, ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM II) ostvari 2020. godine.

Hrvatska, kazao je na početku konferencije Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj, ima dva politički ključna cilja – postati dio Schengenskog prostora, odnosno da budemo spremni za političku odluku o tome tijekom 2019., a drugi je cilj pristupanje eurozoni.

“Ne želim danas licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da godina 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II“, kazao je premijer.

You may also like

0 comments