[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Svjetska banka zasad i dalje predviđa da će oporavak započeti u drugoj polovini godine, no taj će oporavak, kaže Josip Funda, glavni analitičar Svjetske banke u Hrvatskoj, unatoč snažnim stimulativnim mjerama monetarnih i fiskalnih vlasti biti vrlo kolebljiv.[/vc_column][/vc_row]
– Očekujem postupni oporavak zaposlenosti, ali potrošnja kućanstava rast će vrlo sporo, dijelom i zbog straha od ponovnog izbijanja epidemije. U situaciji snažno smanjene potražnje i neizvjesnog oporavka nije za očekivati značajniji rast privatnih investicija. Zato snažniji oporavak očekujemo u 2021., kada bi globalna stopa rasta mogla iznositi blizu šest posto, no svjetsko se gospodarstvo još neće vratiti na pretkriznu razinu – objašnjava Funda.
Svjetska banka, ali i većina korporativnih menadžera, smatra da je hrvatska orijentiranost turizmu zakoračila izvan granice dobro strukturirane ekonomije. Svjetska banka, gdje očekuju da će se ekonomija u zemljama Srednje Europe ove godine stisnuti otprilike pet posto, Hrvatskoj, upravo zbog velikog udjela turizma u gospodarstvu, predviđa pad možda i dvostruko veći od prosjeka regije, piše Globus.
Svjetsku banku i druge institucionalne ulagače više od turizma, koji će se, pretpostavljaju, vratiti nakon što se virus povuče, više zabrinjava pad proizvodnje u hrvatskim pogonima. Funda ukazuje na poraznu statistiku: “Razina proizvodnje u 2020. bi se mogla spustiti na razinu iz 2006. i, prema našim projekcijama, Hrvatska bi tek 2023. mogla ponovno doseći razinu proizvodnje koju je imala prije globalne financijske krize 2008. To znači da se naš životni standard punih 15 godina zapravo nije maknuo s mjesta”.
Proizvodnju ovaj put ne muči toliko loša struktura menadžmenta (za potrebe ovog teksta razgovarali smo s najzdravijim i najboljim kompanijama), opasnost vreba s vanjskih tržišta na kojima je pandemija također zaustavila značajan dio ekonomskih aktivnosti. Sa svakim zastojem ekonomije stiže i strah od neizvjesne budućnosti. Strah je, kažu naši sugovornici, otrov za narudžbe.
Hrvatska, govori Funda, kao malo otvoreno gospodarstvo rast jednostavno mora temeljiti na izvozu. Izvozno orijentirana poduzeća u pravilu su produktivnija i imaju veću prodaju, plaće i bolju strukturu kapitala od drugih poduzeća. Prema tome, izvozni sektor ima ključnu ulogu u jačanju produktivnosti i dohodaka. Upravo je izvozni sektor odigrao ključnu ulogu u oporavku nakon globalne financijske krize i recesije koja je uslijedila u Hrvatskoj. Posljednjih smo godina svjedočili pozitivnim trendovima izvoza, kako u terminima povećanja tržišnog udjela u svjetskom izvozu tako i u termina tehnološke složenosti hrvatske izvozne košarice. Ova je kriza snažno pogodila izvozni sektor zbog prekida globalnih lanaca vrijednosti i poremećaja u globalnim tokovima roba i snažnom smanjenju potražnje za uslugama u turizmu, prenosi Globus.
Analitika Svjetske banke jasno pokazuje kako za većinu hrvatskih izvoznika nadomještanje izvoza plasmanom na domaće tržište nije opcija. Hrvatsko tržište je malo, a struktura potražnje drukčija. Funda tu situaciju definira jednom rečenicom: “Ako pogledate poduzeća na popisu najvećih izvoznika, jasno je kako su njihovi kapaciteti daleko iznad potreba domaćeg tržišta ili uopće ne postoji potražnja za njihovim proizvodima na hrvatskom tržištu, kao na primjer kad je riječ o dobavljačima za autoindustriju”.
