Poput njega i većina ostalih osumnjičenika je pred istražiteljima iznijela obranu, mahom poričući optužbe koje im tužiteljstvo stavlja na teret. Zajedničko obranama svih osumnjičenika, bez obzira na to koju su funkciju i u kojem periodu obavljali, tvrdnje su da o financijskoj situaciji u Agrokoru te lažiranju financijskih izvješća ništa nisu znali. O tome kako je funkcionirao najveći poslovni subjekt u zemlji iskazivao je i Ivan Crnjac, koji je kazao da ni njemu o isplati dividende ništa nije bilo poznato.
Da je Ivica Todorić bio glavni kada su financije Agrokora u pitanju, u obrani je ustvrdio i Damir Kuštrak, piše Večernji list.
Navodima citiranih obrana tužiteljstvo ni najmanje ne vjeruje, pogotovo zato što se dijelovi tih obrana ne poklapaju s do sada prikupljenom dokumentacijom, ali ni s iskazima ispitanih svjedoka. Saslušani revizori iz kuće Baker Tilly iskazali su da su od 2006. ukazivali da Agrokor precjenjuje rezultate te da lažno prikazuje novac i novčane ekvivalente. Ukazivali su i na knjiženja bez vjerodostojne dokumentacije, na velik broj preknjižavanja krajem poslovne godine, zbog čega su revizori još 2010. posumnjali da su poslovni rezultati Agrokora za 2009. – namješteni. Iz interne dokumentacije spomenute revizorske kuće, koja je sada u rukama istražitelja, proizlazi da su revizori upozoravali da postoji mogućnost namještanja rezultata u međusobnim transakcijama društva koncerna. Prema istom izvoru, u 2009. Agrokor nije digao nijedan kratkoročni kredit, međutim povećao je kratkoročno zaduživanje kod povezanih poduzeća koja su Agrokoru davala pozajmice, a da bi to mogli učiniti, podizali su kredite na svoje ime.
[quote_box name=””]
Božo Kovačević o Agrokoru i Sberbanci
Kovačević ističe da Rusija trpi zbog sankcija i traži svaku priliku za međunarodnu suradnju, pa je i Hrvatska – prilika.
– Za Rusiju je dobar znak što je Prvo plinarsko društvo potpisalo ugovor s Gazpromom da se u 10 godina Hrvatskoj isporuči milijarda kubika plina. To je povratak na odnose koji su postojali prije 2008. godine, istaknuo je Kovačević, gostujući u Novom danu televizije N1.
Što se tiče Agrokora, navodi da je Putin u javnom obraćanju spomenuo samo činjenicu da su ruske banke financirale Agrokor, dok se u dijelu sastanka skrivenom od javnosti govorilo o pravom problemu.
– Nije slučajno ni to da je na službenom ručku bio i predsjednik Sberbanke, kaže Kovačević.
Koliko situacija s dugovanjima može narušiti odnose?
– Može narušiti ako rješenje bude takvo da ili jedna ili obje strane budu njime nezadovoljne. Rusija očekuje naplatiti svoj dug i Sberbank je spreman tužiti Republiku Hrvatsku, ako se ispostavi da nemaju iz čega namiriti potraživanja. Tu iznenađuje izjava predsjednice da bi ona mogla posredovati u rješavanju tih pitanja. Gdje bi ona to posredovala, ako Sberbank tuži Republiku Hrvatsku, a ona predstavlja državu? Rusija će taj problem koristiti i za ispunjavanje svojih djelomičnih interesa i mogli bi na nekom drugom području tražiti ustupke, konstatira Kovačević.
– Do odlaska predsjednice u Rusiju u javnosti se činilo kao da predsjednica vodi svoju, a premijer svoju vanjsku politiku, ali ovaj put je javnost obaviještena da su Banski dvori i Pantovčak usuglasili stajališta. Dobro je to što su stajališta usuglašena, ali nije dobro što se o tome obavještava javnost, jer to treba biti logična stvar’, odgovorio je Kovačević.
[/quote_box]
Revizori su upozorili i na specifičan položaj Agrokora, navodeći:
“Tijekom godina Agrokor postaje veoma značajan koncern koji pod svojim utjecajem ima velik broj tvrtki različite branše. Agrokor ima gotovo monopolsku poziciju u društvu. Problemi u funkcioniranju Agrokora kao sistema imali bi značajan utjecaj na cjelokupno hrvatsko društvo.”
Revizori su preporučili i da se za 2009. da negativno mišljenje na financijski izvještaj Agrokora, no njihove preporuke nitko nije uvažio. A da je netko te preporuke uvažio, možda se Todorić ne bi upustio u financijske malverzacije za koje ga se sada sumnjiči.
Jedna od njih je, kako se sumnja, i situacija oko dionica Mercatora, o čemu je iskazivao jedan od svjedoka. Prema riječima tog svjedoka, Agrokor nije naplatio potraživanje koje je imao prema Todoriću, odnosno društvu Agrokor Ivestments B.V., koje je 100 posto u Todorićevu vlasništvu te koje je osnovano samo da bi držalo dionice Mercatora.
Ugovor o zajmu dioničara sastavljen je u Nizozemskoj, a drugi svjedok naveo je da su u Nizozemskoj 2014. osnovane Agrokorove tvrtke radi akvizicije Mercatora. Tvrtke su bile u 100% vlasništvu Todorića, njima je Deutsche Bank isplatio 200 milijuna eura kredita. Taj je iznos potom isplaćen kao dividenda na Todorićev privatni račun u Nizozemskoj, da bi ga isti dan Todorić dao u zajam Agrokor Investments B.V. koje ga je pozajmio Mercatoru.
[quote_box name=””]
Banke radile za Agrokor provjeru dobavljača
Do sada se u kuloarima govorilo o tome da su banke Agrokoru dostavljale podatke o razini zaduženosti, a sada je istraga svjedočenjem Marijane Bagarić dobila i vjerodostojnu potvrdu tih sumnji, piše Jutarnji list. Ona je, naime, kao svjedok izjavila da su “djelatnici u Sektoru riznice bili usmeno izvješteni od strane vlasnika i/ili uprave, odnosno Ivice Todorića, Ivana Todorića, Ante Todorića, te Tome Lučića da su s dobavljačima i određenim faktoring društvima dogovarali limite oko financiranja i datuma izdavanja mjenica”.
Pritom se navodi da je “kontakte s bankama i faktoring društvima oko dogovaranja limita odrađivao Ivica Todorić, a komunikaciju s dobavljačima Ante Todorić”. Ako su ovi navodi točni, to znači da su banke kršile zakon odavajući poslovnu tajnu Ivici Todoriću o svojim klijentima, dobavljačima Agrokora, koji je onda od dobavljača, ako je taj narativ ispravan, tražio da ih kreditiraju do razine limita koji imaju u banci.
[/quote_box]
Koja je razlika između pritvora i zatvora
Akcija Agrokor, između ostalog, dobar je primjer učenja novog Zakona o kaznenom postupku u praksi kada govorimo o pravnoj terminologiji. Naime, koja je razlika između istražnog zatvora i pritvora i zašto je sudac istrage samo Ivici Todoiću odredio istražni zatvor?
DORH je za osumnjičene u slučaju Agrokor zatražio istražni zatvor, a ne pritvor. Sudac istrage ga je odobrio samo za Ivicu Todorića.
Zakon o kaznenom postupku (ZKP) do 2008. godine previđao je samo pritvor, odnosno nakon privremenog zadržavanja sud bi okrivljeniku odredio 30 dana i išao bi u pritvor, a onda je novi ZKP promijenio to u istražni zatvor, objasnila je za tportal odvjetnica Lidija Horvat.
“Nekadašnji pritvor postao je istražni zatvor, a nekadašnje policijsko zadržavanje sada se zove pritvor”, dodala pa se tako sada istražnim zatvorom naziva ono što kolokvijalno ljudi zovu pritvorom, dakle situaciju kad je netko prije odsluženja kazne ili prije presude lišen slobode.
Istražni zatvor određuje se kao najteža mjera koja se može odrediti okrivljeniku u kaznenom postupku i riječ je o najotegotnijoj mjeri osiguranja prisutnosti okrivljenika. Posebno je osjetljiv jer se određuje prije pravomoćnog utvrđenja nečije krivnje, što je protivno presumpciji okrivljenikove nedužnosti.
Prije istražnog zatvora postoji privremeno policijsko zadržavanje, razdoblje od trenutka kad je policija osobu lišila slobode do odluke suda o daljnjem postupanju, a ono se sad zove pritvor.
“Zadržavanje 15 okrivljenika na Oranicama bio je pritvor, a nakon toga bi, da je bio određen, uslijedio istražni zatvor”, kazala je Horvat. Da je dostupan vlastima, Ivica Todorić sada bi preskočio pritvor i odmah uskočio u istražni zatvor.
Okrivljenik izlazi iz istražnog zatvora kad prestanu razlozi zbog kojih je određen, a istražni zatvor bez presude može trajati do 12 mjeseci.
O “pravom” zatvoru govorimo kad se ide na izdržavanje kazne poslije presude i nakon održanog suđenja.
Što se pak tiče činjenice da je sudac istrage odbio DORH-ov zahtjev za istražnim zatvorom za osumnjičene u slučaju Agrokor zatražio istražni zatvor odobrivši ga samo za Ivicu Todorića, odvjetnik Ljubo Pavasović Visković podsjetio je za N1 također na promjene ZKP-a.
“Svi smo se navikli da u ovakvim aferama dođe do istražnog zatvora, ali dogodilo se nešto prije nekoliko mjeseci – prije tri mjeseca je promijenjen Zakon o kaznenom postupku (ZKP) i mi smo u prijašnjim slučajevima imali to da se nekom odredi istražni zatvor, ali on traje desetak dana – taman dok se ne riješe formalnosti oko jamčevine. No ZKP je izmijenjen i te opcije više nema i vjerujem da je sudac istrage ozbiljno razmotrio zahtjev jer bi njegova drugačija odluka značila da se u istražni zatvor ide na nekoliko mjeseci, naime više opcije jamčevine nema. Prije, ako bi se i odredio istražni zatvor, on bi trajao desetak dana i sudac bi mislio – ako sam i pogriješio, nisam previše, a sada se treba se temeljito posvetiti analizi oko određivanja istražnog zatvora u trajanju od nekoliko mjeseci”.
