[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza DZS-a[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Hrvatsko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je njegov najveći pad od kada se vode ti podaci, a posljedica je koronakrize.[/vc_column][/vc_row]
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovine 2014. godine. To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Pad u drugom tromjesečju veći je od očekivanja analitičara. Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 12 do 17 posto. Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja.
Zbog pandemije je u drugom tromjesečju oštro pala osobna potrošnja. Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava potonula je u proteklom kvartalu za 14 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Bruto investicije u fiksni kapital pale su, pak, za 14,7 posto na godišnjoj razini. Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu za 40,6 posto na godišnjoj razini.
Pritom je izvoz roba pao 10,9 posto, dok je izvoz usluga potonuo 67,4 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 28,1 posto na godišnjoj razini – uvoz roba pritom je smanjen 25,3 posto, a usluga 42,5 posto. U drugom je tromjesečju porasla samo državna potrošnja, za 0,7 posto na godišnjoj razini.
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju pao za 14,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini potonuo 15,1 posto. To su slabiji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u drugom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je 11,7 u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugi kvartal prošle godine pad iznosio 14,1 posto.
DZS je u izvješću poručio da su se okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odrazile na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a. „Poteškoće u mjerenju gospodarskog razvoja, osobito u uslužnim djelatnostima, mogu dovesti do potencijalno većih revizija tromjesečnog BDP-a”, poručio je DZS.
[quote_box name=””]
Reakcije:
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u petak da s obzirom na sve okolnosti vezane uz koronakrizu, ovakav pad BDP-a nije neko veliko iznenađenje, istaknuvši da će revidirati na niže aktualnu procjenu Vlade o padu BDP-a u cijeloj godini.
Iako su Vladine mjere i isplate minimalnih plaća u znatnoj mjeri održale razinu zaposlenosti, pad aktivnosti i potražnje očekivano je utjecao na izraženiji pad BDP-a, izjavio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović u osvrtu na podatak o padu hrvatskog BDP-a za 15,1 posto.
Pad BDP-a za 15,1 posto pokazao je da gospodarstvo ne može izdržati još jedan ‘lockdown’, ističu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) te dodaju da će, uz očuvanje radnih mjesta, najvažnije biti osigurati sredstva i likvidnost za one koji su krizom najviše pogođeni.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je u petak da rekordan pad BDP-a u drugom tromjesečju ne treba nikoga čuditi te poručuje da otpornost hrvatskog gospodarstva treba povećavati ulaganjem u proizvodne djelatnosti.
Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo znatno su poboljšana u kolovozu, predvođena uslužnim sektorom, u skladu s kretanjima u Europskoj uniji i eurozoni, pokazalo je u petak izvješće Europske komisije.[/quote_box]
Hrvatska narodna banka (HNB) poručila je u petak da je pad hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju od 15,1 posto nešto veći od njenih očekivanja, a ocjenjuje da bi pad BDP-a na razini cijele 2020. godine trebao biti blaži od ovog kvartalnog.
“Pad realnog BDP-a u drugom tromjesečju 2020. od 15,1 posto na godišnjoj razini nešto je veći od HNB-ovih očekivanja. Takav je pad sličan prosječnim kretanjima na razini cijele EU (pad od 14 posto), pri čemu su među pojedinim članicama zabilježene znatne razlike, ovisne o epidemiološkoj situaciji, provedenim epidemiološkim mjerama kao i gospodarskoj strukturi”, stoji u komentaru HNB-a na objavu prve procjene bruto domaćeg proizvoda u drugom kvartalu ove godine.
Naime, Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u drugom tromjesečju pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovice 2014. godine.
To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Iz HNB-a napominju da se intenzitetom pada, kao i negativnim doprinosom ekonomskoj aktivnosti, posebno ističu uslužne djelatnosti u kojima se aktivnost smanjila više od 30 posto, a najranjivije su na mjere socijalnog distanciranja.
To jednako vrijedi za domaću potražnju za uslugama, kao i za izvoz usluga, koji se smanjio gotovo 70 posto.
Konačno, pad bruto dodane vrijednosti od 11,9 posto, koji u pravilu bolje korespondira sa stvarnim kretanjem gospodarske aktivnosti, bio je nešto niži od pada bruto domaćeg proizvoda, napominju iz HNB-a, dodajući da je ta razlika, po svemu sudeći, rezultat odgoda pri naplati indirektnih poreza i pojačanog subvencioniranja poduzeća.
“S obzirom na oporavak visokofrekventnih pokazatelja aktivnosti zabilježen krajem drugog i početkom trećeg tromjesečja, pad BDP-a na razini cijele 2020. godine bi trebao biti blaži od pada u drugom tromjesečju, premda će kretanja u trećem tromjesečju, zbog njegove specifične strukture, biti obilježena manjim izvozom turističkih usluga”, navodi se u komentaru HNB-a, koji je ranije ove godine procijenio da bi realni BDP u ovoj godini mogao pasti za 9,7 posto.