Rebalans proračuna ne pridonosi nastavku konsolidacije javnih financija, jer rast prihoda nije iskorišten da se dodatno smanji proračunski deficit, što bi pozitivno djelovalo na korekciju kreditnog rejtinga zemlje, koji se nalazi ispod investicijske razine, ocijenila je u srijedu Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Vlada je u utorak Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2015. kojim se prihodi državnog proračuna i rashoda povećavaju za 1,8 milijardi kuna, uz zadržavanje planiranog deficita na 12,5 milijardi kuna ili 3,8 posto BDP-a. Pritom je procjena stope gospodarskog rasta za ovu godinu povećana s prijašnjih 0,5 na 1,1 posto. Viši gospodarski rast od predviđenog, kažu iz HGK, rezultirao je ostvarivanjem viših proračunskih prihoda, koji su rebalansom praktički raspoređeni na povećane rashode dijela proračunskih korisnika, pa je proračunski deficit ostao nepromijenjen.
Osim učinaka povezanih s ostvarivanjem višega gospodarskog rasta od predviđenog, u rebalans su ugrađeni i učinci dodatnih mjera fiskalne konsolidacije, koje su donesene u travnju, odnosno nakon donošenja proračunskog plana. Međutim, ističu iz HGK, učinci dodatnih mjera fiskalne konsolidacije, koji su procijenjeni u iznosu od 0,4 posto BDP-a, nisu se odrazili na smanjenje visine deficita u rebalansu državnoga proračuna.
Pritom deficit na razini državnog proračuna ostaje nepromijenjen, ali se na razini opće države rebalansom planira smanjenje njegova udjela u BDP-u za 0,1 postotni bod, s 3,9 na 3,8 posto BDP-a, jer se procjenjuje da će izvanproračunski korisnici ostvariti suficit u visini od 0,1 posto BDP-a, dok su u prvotnom planu imali uravnotežen proračun.
Dakle, ocjenjuju u HGK, rebalans u stvari ne pridonosi nastavku konsolidacije javnih financija i ne daje dodatni doprinos rješavanju bitnih problema hrvatskog gospodarstva, koje je pri samom dnu u Europskoj uniji prema dinamici gospodarskog rasta, među zemljama s najvišim proračunskim deficitom te među onima s izrazito visokom razinom javnog duga, koji će se, prema kvantifikacijama iz rebalansa, do kraja godine povećati na razinu od 89,2 posto BDP-a. “Pritom se i dalje nedovoljna pozornost usmjerava prema stvarateljima novododane vrijednosti, odnosno prema poticanju proizvodne aktivnosti poslovnih subjekata, za što praktički rebalansom nisu osigurana dodatna sredstva. Naime, predloženim se rebalansom trebala naći mogućnost da se pri povećanim prihodima i provedbi strukturnih reformi dodatno smanji proračunski deficit, što bi bilo u skladu s procedurom uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka, a istodobno bi to pozitivno djelovalo na mogućnost korigiranja kreditnog rejtinga zemlje koji se nalazi ispod investicijske razine”, ističu iz HGK.
Dodaju kako zadržavanje visoke razine proračunskog deficita potiče nastavak rasta već previsokoga javnog duga, što visokim troškovima njegova financiranja i refinanciranja povećava rizike zemlje i ograničava mogućnost budućeg rasta.
