Ukupni bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je krajem siječnja 45,4 milijarde eura, pa je drugi mjesec zaredom zabilježeno njegovo smanjenje na godišnjoj razini, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Bruto inozemni dug u siječnju je, naime, u odnosu na isti lanjski mjesec, bio niži za 1,3 milijarde eura, odnoso 2,3 posto, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) navode da je taj pad prvenstveno predvođen smanjenjem duga drugih monetarnih institucija, što je izravna posljedica razduživanja banaka.
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), pak, ističu da je pad duga u siječnju bio čak i nešto izraženiji nego u prosincu prošle godine, osobito jer su se sektorima koji bilježe pad sada pridružili i ostali domaći sektori. Riječ je, kažu, o nastavku i produbljivanju tendencija u kretanju bruto inozemnog duga koje su već dulje prisutne. To se, kažu iz HGK, prije svega odnosi na nastavak međugodišnjeg rasta duga opće države koji je kontinuirano prisutan još od lipnja 2009., kao i na tendenciju razduživanja bankarskog sektora koja se kontinuirano bilježi u posljednjih 45 mjeseci.
Štoviše, ističu, pad bruto inozemnog duga drugih monetarnih financijskih institucija posljednjih se mjeseci i ubrzava, pa je dinamika međugodišnjeg pada povećana s 8,4 posto u rujnu prošle godine na 27,3 posto u siječnju ove godine.
Naime, u siječnju se bruto inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija spustio na 6,1 milijardi eura, što je gotovo 2,3 milijarde eura manje u odnosu na isti mjesec 2015., a stopa pada od 27,3 posto najsnažniji je godišnji pad do sada, navode iz RBA. Nastavljeno je i razduživanje ostalih domaćih sektora, čiji se inozemni dug koncem siječnja spustio na 16 milijardi eura, što je za 196 milijuna eura ili 1,2 posto manje u odnosu na lanjski siječanj.
S druge strane, inozemni dug sektora opće države u siječnju je iznosio 15,7 milijardi eura, čineći gotovo 35 posto ukupnog bruto inozemnog duga. Analitičari RBA pritom ističu da je ino dug države, premda je na mjesečnoj razini tijekom dva uzastopna mjeseca bilježio pad, na godišnjoj razini nastavio s rastom, odnosno povećan je za 549 milijuna eura ili 3,6 posto.
Šire gledano, kažu iz RBA, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora, koja obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava, krajem siječnja iznosila je 19,6 milijardi eura, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 1,9 milijardi eura, odnosno 11 posto.
Iz RBA ističu kako i nadalje očekuju rast državne komponente duga, “uzevši u obzir i očekivano novo izdanje državne obveznice na inozemnom tržištu”. “No, s obzirom na projicirani niži fiskalni deficit u 2016. godini te planirano financiranje i na domaćem financijskom tržištu, godišnje stope rasta inozemnog duga države mogle bi ipak usporiti”, zaključuju analitičari RBA.
U HGK, pak, očekuju “laganu promjenu tendencija kretanja bruto inozemnog duga jer će vjerojatno doći do usporavanja inozemnog zaduživanja države, i to zbog nižega proračunskog manjka te veće usmjerenosti financiranja države na domaćem financijskom tržištu”.
