Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u siječnju ove godine ukupno je plasirano 272,1 milijardu kuna vrijednih kredita, što je 0,9 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 4,4 posto manje nego u siječnju 2015., a trendu smanjenja ponajviše je pridonio pad valutnih kredita, navode iz Raiffeisenbank Austria (RBA).
Ukupni su plasirani krediti na kraju siječnja bili niži za 2,3 milijarde kuna ili 0,9 posto nego krajem prosinca, dok su u odnosu na siječanj 2015. sniženi za 12,5 milijardi kuna, odnosno 4,4 posto. Analitičari RBA pritom ističu kako je padu ukupnih kredita na godišnjoj razini u siječnju pridonio pad valutnih kredita, uključujući i kunske uz valutnu klauzulu, dok su čisti kunski krediti zabilježili rast.
U odnosu na siječanj 2015., čisti kunski krediti porasli su za 3,5 milijarde kuna ili 4,6 posto, čime su nastavili trend rasta godišnjih stopa koji traje od listopada 2014. No, u odnosu na kraj prosinca, u siječnju ove godine kunskih kredita bilo je 570,5 milijuna kuna ili 0,7 posto manje. S druge strane, valutni krediti su krajem siječnja ove godine, uz mjesečni pad od 1,8 milijardi kuna ili 0,9 posto, iznosili 193,6 milijardi kuna. U usporedbi sa siječnjem 2015. valutni krediti niži su za više od 16 milijardi kuna ili 7,6 posto, čime je nastavljen trend pada na godišnjoj razini koji s nekoliko prekida datira od rujna 2012. godine.
“S obzirom da se krajem siječnja više od 71 posto ukupnih kredita odnosilo na kredite denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu, godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro za 0,5 posto i švicarski franak za 6,3 posto”, kažu analitičari RBA.
Promatrano po sektorima, vidljiv je nastavak razduživanja sektora poduzeća i stanovništva te povećanje izloženosti bankarskog sektora prema sektoru države. Krediti sektoru poduzeća tako su i u siječnju nastavili s trendom razduživanja na godišnjoj razini, koji traje od sredine 2012. godine. Uz mjesečni rast od 334 milijuna kuna ili 0,4 posto, krediti poduzećima su krajem siječnja iznosili 87,6 milijardi kuna te su na godišnjoj razini zabilježili pad za 5,1 milijardi kuna ili 5,5 posto.
Krediti stanovništvu, s udjelom u ukupnim kreditima od 45 posto, krajem siječnja su iznosili 122 milijarde kuna te su na mjesečnoj razini pali za 2,5 milijardi kuna ili 2 posto, a na godišnjoj razini za više od 7,4 milijarde kuna ili 5,7 posto. Time se, ističu iz RBA, potvrđuje kontinuirano razduživanje sektora stanovništva na godišnjoj razini već sedmi mjesec zaredom.
S udjelom od 19,7 posto u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem siječnja su uz mjesečni rast od 154 milijuna kuna ili 0,3 posto dosegnuli 53,5 milijarde kuna. Na godišnjoj razini su porasli za 540 milijuna kuna ili 1 posto. “Uz još uvijek nepovoljna kretanja na tržištu rada, u ovoj godini ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva, a završetak procesa razduživanja moguće je očekivati tek s početkom ciklusa rasta zaposlenosti. Istovremeno, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena slabom gospodarskom aktivnošću, ali i mogućnošću jeftinijeg zaduživanja na inozemnom tržištu”, zaključuju iz RBA.
