Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) potvrdili su nastavak pada kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije na godišnjoj razini, koji datira još od svibnja 2012. godine te su u srpnju prema istom mjesecu lani ti krediti pali za 4,6 posto, na 67,1 milijardu kuna.
Ukupni krediti nefinancijskim trgovačkim društvima za obrtna sredstva i investicije iznosili su u srpnju 67,1 milijardu kuna, što je mjesečni pad za 0,7 posto ili 495 milijuna kuna te godišnji pad od 4,6 posto ili za 3,2 milijarde kuna, navodi se u osvrtu Raiffeisenbank Austria (RBA) na podatke HNB-a.
U prvih sedam mjeseci ove godine ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije smanjili su se za 177 milijuna kuna u odnosu na kraj prošle godine ili za 0,3 posto. “Potonje je posljedica kontinuiranog razduživanja prisutnog kod obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima koje je, s dvije sporadične iznimke na obrtnim kreditima, prisutno od sredine 2012. godine”, navode iz RBA.
Ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva krajem srpnja su se spustili na 36,1 milijardu kuna, zabilježivši mjesečni i godišnji pad od 1,2, odnosno 2,6 posto, dok su u odnosu na kraj prošle godine zabilježili rast od 852 milijuna kuna ili 2,4 posto.
Istovremeno su krediti poduzećima namijenjeni za investicije u srpnju iznosili 30,9 milijardi kuna i na mjesečnoj su razini pali za 0,2 posto, a na godišnjoj za 2,2 milijarde kuna ili 6,7 posto.
Promatrajući prema valutnoj strukturi, posljednji podaci pokazuju da je od veljače ove godine prisutan trend godišnjeg rasta kunskih kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije, dok istovremeno devizni krediti poduzećima, uključujući i kunske s valutnom klauzulom, nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini, ističu iz RBA.
Posljedično, dodaju, raste udio kunskih kredita u ukupnim kreditima poduzećima za obrtna sredstva i investicije te je krajem srpnja isti dosegnuo 36,8 posto, odnosno 4,3 postotna boda više u odnosu na kraj prošle godine. “Povećana potražnja za kreditima u domaćoj valuti u ovoj godini podržana je i novim monetarnim mjerama HNB-a kroz uvođenje strukturnih operacija. To bi trebalo povećati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po konkurentnijim cijenama, stoga i u nastavku godine očekujemo da će poduzeća razmjerno više koristiti kunske kredite u domaćim bankama u usporedbi s prethodnom godinom”, ocjenjuju analitičari RBA.
