RBA analiza: Konverzija kredita otvara pitanje moralnog hazarda i pravne nesigurnosti

Prisilna konverzija kredita u ‘švicarcima’ u eurske izjednačit će dužnike u različitim valutama oslobađajući dio raspoloživoga dohotka, no otvara pitanje moralnoga hazarda, pravne sigurnosti, ali i potencijalnoga rasta javnoga duga koji u konačnici moraju otplatiti svi porezni obveznici, drže u Raiffeisenbank Austria (RBA), jednoj od osam banaka koje su na hrvatskom tržištu nudile kredite u ‘švicarcima’.

U publikaciji RBAnalize, pod naslovom “Nesigurno okruženje skromnog oporavka”, objavljenoj u srijedu, analitičari RBA među ostalim ocjenjuju da će ponudu konverzije prihvatiti svi dužnici u ‘švicarcima’, čime bi se ispunio cilj trajnog rješavanja problema kredita u francima. No, navode i kako zakonski propis o konverziji ne poštuje odluku Vrhovnog suda, jer valutnu klauzulu u švicarskim francima proglašava nevažećom, ali dodaju i kako je “propisana konverzija kredita u suprotnosti i s odredbama Ustava o trodiobi vlasti”. “Retroktivna promjena odredbi ugovora među privatnim osobama područje je djelovanja sudbene vlasti, a ne izvršne i zakonodavne. Povrijeđene su i ustavne odredbe o jednakosti svih pred zakonom te zaštiti privatnih ulaganja. Na zaštitu ulaganja odnose se i međunarodni ugovori koje je Hrvatska sklopila sa zemljama iz kojih je u domaće banke uložen kapital. Gubitak banaka zbog retroaktivne primjene propisa mogao bi dovesti do tužbi oštećenih ulagača protiv Hrvatske na međunarodnom arbitražnom sudu. Stoga bi nakon završetka arbitražnog postupka šteta nanesena bankama mogla uvećati javni dug”, smatraju u RBA.

Dodaju i kako je propis o konverziji donesen bez konzultacija s Europskom središnjom bankom, “koja naglašava da bi donošenje mjera za olakšavanje položaja dužnika trebalo počivati na prethodnoj socijalnoj diferencijaciji dužnika”, socijalnom bi se diferencijacijom “smanjio ukupan trošak mjera, a oskudna sredstva usmjerila na najviše pogođenu skupinu dužnika”. “Uz dobrovoljni pristup obiju ugovornih strana trošak mjera bi se trebao raspodijeliti na sve dionike. No odabran je neselektivan pristup kojim se sav trošak prebacuje na banke kreditore. Negativan učinak konverzije na kapital banaka mogao bi se odraziti na pogoršanje uvjeta kreditiranja u idućem razdoblju. Povećava se pravna nesigurnost i gubitak povjerenja investitora”, ocjena je analitičara RBA.

Ujedno postupak konverzije uspoređuju sa sustavom predstečajnih nagodbi te navode da se “nakon provedbe jednostrano iniciranih postupaka predstečajne nagodbe, u kojima su u razdoblju od 2012. godine trajno obezvrijeđena potraživanja raznih skupina vjerovnika u iznosu većem od 10 posto BDP-a, nastavak procesa umanjivanja vrijednosti imovine vjerovnika nastavlja (se) propisom o prisilnoj konverziji kredita u CHF”. “Gubitak imovine banaka bit će veći od 2,5 posto BDP-a. U idućem razdoblju moguće su dodatne intervencije države u ugovorne odnose. Već je izražena namjera administrativnog određivanja kamatne stope na stambene kredite kao i otežavanje postupaka namirenja vjerovnika iz kolaterala. Time se značajno povećava rizik od povratka negativnih stopa rasta BDP-a”, zaključuje se u analizi RBA

Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su ukupni kreditni plasmani banaka krajem kolovoza iznosili 278,5 milijardi kuna, što predstavlja njihov pad i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Prema podacima HNB-a, prilagođenima metodologiji ESA 2010, ukupni su kreditni plasmani krajem kolovoza bili za 3 milijarde kuna ili 1,1 posto manji u odnosu na srpanj, dok su u usporedbi s istim mjesecom prošle godine niži za 1,7 milijardi kuna, odnosno 0,6 posto. Analitičari RBA u analizi, objavljenoj u srijedu, ističu kako je, s obzirom da je preko dvije trećine kredita, odnosno 73 posto, vezano ili odobreno u stranoj valuti, aprecijacija kune u odnosu na euro za 1,1 posto na godišnjoj te 0,6 posto na mjesečnoj razini, statistički pojačala pad kredita u kunskom iskazu.  Na godišnjoj razini padu ukupnih kredita je pridonio pad valutnih kredita, koji uključuju i kunske uz valutnu klauzulu, a koji su krajem kolovoza iznosili 202,2 milijarde kuna te su u odnosu na kraj srpnja bili niži za 1,6 posto, odnosno 3,2 milijarde kuna. Na godišnjoj su razini, pak, smanjeni za 3,3 milijarde kuna ili 1,6 posto.

S druge strane, čisti kunski krediti su krajem kolovoza bili na razini od 76,3 milijarde kuna, što u odnosu na srpanj predstavlja porast od 218,3 milijuna kuna (0,3 posto), a prema kolovozu lani za 1,5 milijardi kuna (2,1 posto). Podaci za kolovoz pokazuju i nastavak razduživanja sektora nefinancijskih trgovačkih društava, uz razduživanje sektora stanovništva, dok je sektor države u istom promatranom mjesecu zabilježio godišnji rast kreditnog zaduženja, kažu iz RBA.

Naime, s udjelom od 19,3 posto u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem kolovoza su iznosili 53,7 milijardi kuna. Bez obzira na mjesečni pad od 487,6 milijuna kuna, tj. 0,9 posto, krediti sektoru središnje države su na godišnjoj razini porasli za 2,7 milijardi kuna ili 5,4 posto.  Krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava, odnosno poduzećima, krajem kolovoza su, pak, iznosili 89,6 milijardi kuna i bili su za 1,3 milijarde kuna (1,4 posto) niži nego krajem srpnja te 3,6 milijardi kuna (3,9 posto) niži nego u kolovozu 2014. godine, a analitičari RBA ocjenjuju kako to potvrđuje nastavak razduživanja ovog sektora prema domaćim bankama, koji datira od lipnja 2012..

Pad se bilježi i kod krediti kućanstvima, koji su se krajem kolovoza ove godine spustili na 25,5 milijardi kuna, zabilježivši mjesečni i godišnji pad za 1,3 milijarde kuna ili jedan psoto.  U usporedbi s prosincem prošle godine, krediti kućanstvima niži su za 908 milijuna kuna, odnosno 0,7 posto, potvrđujući nastavak negativnih trendova u kreditiranju sektora stanovništva koji čini preko 45 posto udjela u ukupnim kreditima, navode iz RBA.

You may also like

0 comments