Trgovinski višak u robnoj razmjeni Europske unije s ostatkom svijeta u prošloj je godini gotovo upeterostručen u odnosu na godinu ranije u kontekstu oštrog pada cijena uvezene energije, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.
Trgovinski višak 28-članog EU-a u 2015. godini iznosio je 64,2 milijarde eura, nasuprot 13,3 milijarde eura u godini ranije. Uvoz je pritom porastao za svega dva posto, na 1.724 milijarde eura, dok je izvoz skočio za pet posto, na 1.789 milijardi eura, pokazale su prve procjene za 2015. godinu. Dok je u 2014. godini trgovinski deficit EU-a u stavci energije iznosio 334,8 milijardi eura, u 2015. godini se smanjio na svega 243,5 milijardi eura jer su značajno pale cijene sirove nafte i plina. Uvoz iz Rusije, glavnog EU-ovog opskrbljivača energijom, u prošloj je godini smanjen za 25 posto, dok je izvoz u Rusiju smanjen još i više – za 28 posto – dijelom zbog sankcija uvedenih Moskvi zbog aneksije Krima. Posljedično je trgovinski deficit EU-a s Rusijom smanjen na 62 milijarde eura, sa 79,2 milijarde eura u 2014., pokazalo je Eurostatovo izvješće.
Smanjen je i trgovinski deficit s Norveškom, također važnim dobavljačem energije, i to na 25,4 milijarde eura, sa 34,9 milijardi eura u 2014. godini. EU je lani povećao trgovinski višak u razmjeni sa svojim najvećim trgovinskim partnerom Sjedinjenim Američkim Državama, na 123,3 milijarde eura, sa 104,5 milijardi eura u 2014. godini, ali mu je trgovinski deficit s Kinom poskočio na gotovo 180 milijardi eura, sa 137,5 milijardi eura godinu dana ranije. Njemačka je ostala najveći izvoznik EU-a, s trgovinskim viškom od 251,9 milijardi eura u 2015. godini, koji je uvećan u odnosu na 216,5 milijardi eura u godini ranije. Od toga je najveći iznos, 179,5 milijardi, stigao iz zemalja izvan EU-a. Velika Britanija je pak imala najveći trgovinski manjak na razini 28-članog EU-a, od 149 milijardi eura, nasuprot 139,5 milijardi eura u 2014. godini. U 2015. godini 19-člana eurozona u robnoj je razmjeni s ostatkom svijeta zabilježila višak od 246 milijardi eura, nasuprot višku od 184,3 milijarde eura u 2014. godini, pokazale su prve procjene Eurostata.
Pored pada cijene sirove nafte na globalnom tržištu, i to za gotovo 50 posto, robnu razmjenu EU u prošloj je godini znatno odredilo i kretanje tečaja eura, koji je lani prema dolaru oslabio oko 16,5 posto, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na izvješće Eurostata. Također, euro je zbog stanja u eurozoni, monetarne politike ECB-a i stanja u vanjskotrgovinskim partnerima oslabio i prema dijelu drugih valuta.
Pad vrijednosti eura imao je dvostruki učinak. Povećao je cjenovnu konkurentnost europskih proizvoda na stranim tržištima te povećao nominalni iznos dolarske trgovine izražene u eurima. „Prvenstveno pod utjecajem pada vrijednosti eura te pada cijena nafte i plina, u 2015. su godini ostvareni znatno povoljniji rezultati u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni EU, pri čemu je izvoz dinamičnije rastao od uvoza, a iznos suficita porastao na 64,2 milijarde eura”, istaknuo je u priopćenju Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. Na robnu su razmjenu ujedno utjecala i kretanja pojedinih gospodarstava, ponajviše nastavak oporavka EU-a i SAD-a te usporavanje rasta i pad potražnje u Kini.
