Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglasilo je u srijedu u Haagu generala Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici, za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH te ga osudilo na doživotnu kaznu zatvora poručivši da je bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba kriv za zločine koji su “među najgnusnijima poznatima čovječanstvu”.
“Zločini koji su počinjeni pripadaju najgnusnijima poznatima čovječanstvu i uključuju genocid i istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti”, poručio je predsjedavajući sudac Alphons Orie izričući Mladiću kaznu doživotnog zatvora.
“Djela optuženog bila su toliko presudna za počinjenje zločina da bez njih zločini ne bi bili takvi kakvi jesu”, poručio je haški sudac.
Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice. Oslobođen je odgovornosti za prvu točku koja ga je teretila za genocid u šest općina istočne BiH jer je vijeće utvrdilo da zločini počinjeni u tim općinama ne predstavljaju genocid.
Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao ratne zločine.
Zločini su se događali na području BiH od 1992. do 1995.
Mladić je izricanje presude do stanke pratio djelomično okrenut leđima sudskom vijeću i gledajući u sudsku galeriju te se povremeno smijući i odmahujući glavom. Nakon stanke, određene zbog njegova povišenog krvnog tlaka, Mladić je izbačen iz sudnice zbog ometanja postupka vikanjem i prebačen u prostoriju unutar suda u kojoj je mogao dalje pratiti izricanje presude.
Vijeće je potvrdilo ranije presude ICTY-ija da je u Srebrenici u srpnju 1995. počinjen genocid ubojstvom tisuća muslimanskih muškaraca i da su pripadnici vojske bosanskih Srba imali namjeru njihova istrebljenja.
Raspravno je vijeće utvrdilo da su se u dijelu općina u BiH dogodila ubojstva koja predstavljaju zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Prije, tijekom i nakon napada srpskih snaga na nesrpska sela mnogi su ubijeni, kazao je Orie.
“Okolnosti su bile brutalne. Oni koji su pokušavali obraniti svoje domove bili su suočeni s bezobzirnom silom. Došlo je do masovnih pogubljenja i neke su žrtve podlegle premlaćivanju. Mnogi počinitelji koji su uhvatili bosanske muslimane pokazali su malo ili nimalo poštovanja prema ljudskom životu ili dostojanstvu”, kazao je Orie.
Predsjednik raspravnog vijeća, koji je čitao obrazloženje presude, navodio je primjere ubojstava i zlostavljanja u Sanskom Mostu, logoru Manjači.
Neki zločini predstavljali su istrebljenje, kazao je Orie navodeći primjer kada su snage bosanskih Srba u 25. srpnja 1992. u logoru Keratermu pucale u zatočenike automatskim oružjem, bačen je među njih neki kemijski plin i na kraju su pogubljeni – te noći njih između 190 i 220 zatočenika.
Vijeće je utvrdilo da su se događale deportacije i nehumani postupci prisilnog premještanja nesrpskog stanovništva u nizu mjesta uključujući Banja Luku, Pale, Prijedor.
Vijeće je utvrdilo i da su mnoge žrtve bile nezakonito zatočene i izlagane pritom mučenjima, redovito su pretučene a uvjeti zatočenja bili su nehumani. Zatočene osobe bile su prisiljavane na ponižavajuće seksualne odnose a mnoge su žene silovane primjerice na području Foče, kazao je Orie. Među silovanima su bile i djevojčice stare tek 12 godina. Neki slučajevi zatočenja i mučenja završavali su smrtnim ishodima.
Vijeće je utvrdilo da su u šest bosanskih općina (Foča, Ključ, Kotor varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica) na istoku zemlje, za koje tužiteljstvo tvrdi da su žrtve genocida, muslimani i Hrvati bili žrtve ubojstava i zlostavljanja. Vijeće je većinom glasova zaključilo da su počinitelji u Sanskom Mostu, Vlasenici i Foči te u Prijedoru i Kotor Varošu namjeravali istrijebiti muslimane no istodobno je zaključilo da su ti muslimani predstavljali mali dio ciljane skupine. Stoga je vijeće zaključilo kako nije bilo namjere istrebljenja čitave zajednice pa time ni genocida.
Mladić je uz genocid u Srebrenici bio optužen i za genocid u tih šest općina.
U pogledu zločina na području Sarajeva sud je utvrdio da su stanovnici glavnog grada BiH sustavno, dugotrajno i neselektivno napadani te da je grad bio žrtvom dugogodišnjeg terora snaga vojske bosanskih Srba s okolnih položaja.
Vijeće je utvrdilo i da su snage bosanskih Srba u svibnju i lipnju 1995. protuzakonito uzele za taoce pripadnike UN-a.
Vijeće je utvrdilo da su zločini počinjeni u okviru četiri udružena zločinačka pothvata, kako je navedeno u optužnici. Cilj prvoga udruženog zločinačkog pothvata bio je od 1992. do 1995. počinjenjem zločina (progonom, ubojstvima, deportacijama i drugim zločinima) prognati muslimansko i hrvatsko stanovništvo s područja BiH, cilj drugoga od 1992. do 1995. teroriziranje Sarajeva, cilj trećega genocid u Srebrenici u srpnju 1995. i četvrtoga u svibnju i lipnju 1995. uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
Vijeće je u sažetku presude, koji je predsjedavajući sudac Alphons Orie čitao u sudnici, sudionike svakog od četiri udružena zločinačka pothvata ograničilo na političko i vojno vodstvo bosanskih Srba ne navodeći nijednog dužnosnika iz Srbije koji su bili navedeni u optužnici poput visokih dužnosnika srbijanske službe državne sigurnosti.
Mladićeva uloga u svakom udruženom zločinačkom pothvatu i počinjenju zločina bila je presudna, ocijenilo je sudsko vijeće smatrajući da je dokazana njegova namjera sudjelovanja u ciljevima zločinačkih pothvata uključujući genocid u Srebrenici. On je osobno naređivao napade, birao ciljeve, širio propagandu protiv nesrpskog stanovništva, nijekao zločine uključujući genocid u Srebrenici.
Mladić je uhićen u Srbiji 2011. gotovo 16 godina nakon izvorne optužnice. Suđenje je započelo 2012. i trajalo gotovo četiri godine. Pred sud izvedeno je više od 370 svjedoka. Optužen je u 11 točaka optužnice od čega su prve dvije za genocid, pet je za zločine protiv čovječnosti i četiri za ratne zločine.
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglasilo je u srijedu u Haagu generala Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici, za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH te ga osudilo na doživotnu kaznu zatvora poručivši da je bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba kriv za zločine koji su “među najgnusnijima poznatima čovječanstvu”.
“Zločini koji su počinjeni pripadaju najgnusnijima poznatima čovječanstvu i uključuju genocid i istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti”, poručio je predsjedavajući sudac Alphons Orie izričući Mladiću kaznu doživotnog zatvora.
“Djela optuženog bila su toliko presudna za počinjenje zločina da bez njih zločini ne bi bili takvi kakvi jesu”, poručio je haški sudac.
Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice. Oslobođen je odgovornosti za prvu točku koja ga je teretila za genocid u šest općina istočne BiH jer je vijeće utvrdilo da zločini počinjeni u tim općinama ne predstavljaju genocid.
Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao ratne zločine.
Zločini su se događali na području BiH od 1992. do 1995.
Mladić je izricanje presude do stanke pratio djelomično okrenut leđima sudskom vijeću i gledajući u sudsku galeriju te se povremeno smijući i odmahujući glavom. Nakon stanke, određene zbog njegova povišenog krvnog tlaka, Mladić je izbačen iz sudnice zbog ometanja postupka vikanjem i prebačen u prostoriju unutar suda u kojoj je mogao dalje pratiti izricanje presude.
Vijeće je potvrdilo ranije presude ICTY-ija da je u Srebrenici u srpnju 1995. počinjen genocid ubojstvom tisuća muslimanskih muškaraca i da su pripadnici vojske bosanskih Srba imali namjeru njihova istrebljenja.
Raspravno je vijeće utvrdilo da su se u dijelu općina u BiH dogodila ubojstva koja predstavljaju zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Prije, tijekom i nakon napada srpskih snaga na nesrpska sela mnogi su ubijeni, kazao je Orie.
“Okolnosti su bile brutalne. Oni koji su pokušavali obraniti svoje domove bili su suočeni s bezobzirnom silom. Došlo je do masovnih pogubljenja i neke su žrtve podlegle premlaćivanju. Mnogi počinitelji koji su uhvatili bosanske muslimane pokazali su malo ili nimalo poštovanja prema ljudskom životu ili dostojanstvu”, kazao je Orie.
Predsjednik raspravnog vijeća, koji je čitao obrazloženje presude, navodio je primjere ubojstava i zlostavljanja u Sanskom Mostu, logoru Manjači.
Neki zločini predstavljali su istrebljenje, kazao je Orie navodeći primjer kada su snage bosanskih Srba u 25. srpnja 1992. u logoru Keratermu pucale u zatočenike automatskim oružjem, bačen je među njih neki kemijski plin i na kraju su pogubljeni – te noći njih između 190 i 220 zatočenika.
Vijeće je utvrdilo da su se događale deportacije i nehumani postupci prisilnog premještanja nesrpskog stanovništva u nizu mjesta uključujući Banja Luku, Pale, Prijedor.
Vijeće je utvrdilo i da su mnoge žrtve bile nezakonito zatočene i izlagane pritom mučenjima, redovito su pretučene a uvjeti zatočenja bili su nehumani. Zatočene osobe bile su prisiljavane na ponižavajuće seksualne odnose a mnoge su žene silovane primjerice na području Foče, kazao je Orie. Među silovanima su bile i djevojčice stare tek 12 godina. Neki slučajevi zatočenja i mučenja završavali su smrtnim ishodima.
Vijeće je utvrdilo da su u šest bosanskih općina (Foča, Ključ, Kotor varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica) na istoku zemlje, za koje tužiteljstvo tvrdi da su žrtve genocida, muslimani i Hrvati bili žrtve ubojstava i zlostavljanja. Vijeće je većinom glasova zaključilo da su počinitelji u Sanskom Mostu, Vlasenici i Foči te u Prijedoru i Kotor Varošu namjeravali istrijebiti muslimane no istodobno je zaključilo da su ti muslimani predstavljali mali dio ciljane skupine. Stoga je vijeće zaključilo kako nije bilo namjere istrebljenja čitave zajednice pa time ni genocida.
Mladić je uz genocid u Srebrenici bio optužen i za genocid u tih šest općina.
U pogledu zločina na području Sarajeva sud je utvrdio da su stanovnici glavnog grada BiH sustavno, dugotrajno i neselektivno napadani te da je grad bio žrtvom dugogodišnjeg terora snaga vojske bosanskih Srba s okolnih položaja.
Vijeće je utvrdilo i da su snage bosanskih Srba u svibnju i lipnju 1995. protuzakonito uzele za taoce pripadnike UN-a.
Vijeće je utvrdilo da su zločini počinjeni u okviru četiri udružena zločinačka pothvata, kako je navedeno u optužnici. Cilj prvoga udruženog zločinačkog pothvata bio je od 1992. do 1995. počinjenjem zločina (progonom, ubojstvima, deportacijama i drugim zločinima) prognati muslimansko i hrvatsko stanovništvo s područja BiH, cilj drugoga od 1992. do 1995. teroriziranje Sarajeva, cilj trećega genocid u Srebrenici u srpnju 1995. i četvrtoga u svibnju i lipnju 1995. uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
Vijeće je u sažetku presude, koji je predsjedavajući sudac Alphons Orie čitao u sudnici, sudionike svakog od četiri udružena zločinačka pothvata ograničilo na političko i vojno vodstvo bosanskih Srba ne navodeći nijednog dužnosnika iz Srbije koji su bili navedeni u optužnici poput visokih dužnosnika srbijanske službe državne sigurnosti.
Mladićeva uloga u svakom udruženom zločinačkom pothvatu i počinjenju zločina bila je presudna, ocijenilo je sudsko vijeće smatrajući da je dokazana njegova namjera sudjelovanja u ciljevima zločinačkih pothvata uključujući genocid u Srebrenici. On je osobno naređivao napade, birao ciljeve, širio propagandu protiv nesrpskog stanovništva, nijekao zločine uključujući genocid u Srebrenici.
Mladić je uhićen u Srbiji 2011. gotovo 16 godina nakon izvorne optužnice. Suđenje je započelo 2012. i trajalo gotovo četiri godine. Pred sud izvedeno je više od 370 svjedoka. Optužen je u 11 točaka optužnice od čega su prve dvije za genocid, pet je za zločine protiv čovječnosti i četiri za ratne zločine.
Osuda ratnog vođe bosanskih Srba Ratka Mladića na doživotni zatvor pobjeda je međunarodne pravde, izjavili su u srijedu glavni haški tužitelj i međunarodne organizacije, uključujući UN koji je Mladića nazvao ‘utjelovljenjem zla’.
“Današnja presuda važan je korak u povijesti Haškog suda i za međunarodnu pravdu”, izjavio je tužitelj Serge Brammertz nakon čitanja presude u Den Haagu.
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Zeid Ra’ad Al Hussein pozdravio je odluku sudaca kao “kapitalnu pobjedu pravde”.
“Mladić je utjelovljenje zla”, dodao je Al Hussein koji je bio pripadnik UN-ovih mirovnih snaga u bivšoj Jugoslaviji od 1994. do 1996.
“Presuda je upozorenje počiniteljima takvih zločina da neće uteći pravdi, ma kako moćni bili i da će odgovarati, koliko god je vremena potrebno”, istaknuo je UN-ov dužnosnik.
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch priopćila je da osuda ‘bosanskog krvnika’ pokazuje kako pravdu ne mogu izbjeći svi odgovorni za strašne zločine.
“Presuda Mladiću šalje poruku svim moćnicima diljem svijeta koji čine teške zločine, u Mjanmaru, Sjevernoj Koreji ili Siriji, da ruka pravde sustiže sve one koji se čine nedodirljivima”, rekla je Param-Preet Singh iz HRW-a.
Tužitelj Brammertz unaprijed je odbacio moguće komentare da je presuda Mladiću presuda cijelom srpskom narodu, kao i one da je heroj i branitelj svoga naroda. “Moj ured najoštrije odbacuje te tvrdnje. Mladićeva krivnja je njegova i samo njegova”, ustvrdio je glavni haški tužitelj.
Ocjena da je heroj “ne može biti dalje od istine. Mladića će povijest pamtiti po brojnim zajednicama i ljudima koje je uništio”, istaknuo je. Po Brammertzovim riječima, jedini pravi heroji su žrtve i preživjeli koji nisu odustali od borbe za pravdu. “U ime svog ureda, odajem im priznanje i zahvaljujem im”, rekao je.
Članice UN-a je pozvao da nakon zatvaranja Haškog suda do kraja godine podupru napore nacionalnih tužitelja u progonu ratnih zločinaca. “Preživjeli još uvijek čekaju pravdu, a previše obitelji još uvijek ne zna sudbinu svojih najmilijih”, poručio je Brammertz.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je izrazila nadu da će kazna doživotnog zatvora, na koju je nepravomoćno osuđen bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, biti barem djelomična satisfakcija obiteljima poginulih, ubijenih, mučenih i nestalih, te izrazila žaljenje što Mladić nije odgovarao i za zločine počinjene u Hrvatskoj.
“Znam da ništa ne može vratiti izgubljene živote, tisuće ljudi koji su na tako brutalan način ubijeni u Srebrenici i drugdje u BiH, ali i u Republici Hrvatskoj. Žao mi je da nije odgovarao za zločine počinjene u Hrvatskoj, posebno Škabrnju i druge”, rekla je hrvatska predsjednica u izjavi novinarima nakon svečane akademije u povodu 390 godina osnutka Prve riječke hrvatske gimnazije.
“Nadam se da će ova presuda doživotnog zatvora biti barem djelomično satisfakcija obiteljima svih koji su poginuli, ubijeni, mučeni i nestali u to vrijeme kad je Mladić bio jedan od simbola rata, brutalnosti i genocidnosti”, kazala je Grabar-Kitarović.
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu nepravomoćno je Mladića proglasilo krivim za genocid u Srebrenici, za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH te ga osudilo na doživotnu kaznu zatvora poručivši da je bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba kriv za zločine koji su “među najgnusnijima poznatima čovječanstvu”.
Premijer Andrej Plenković ocijenio je u srijedu da je kazna doživotnog zatvora Ratku Mladiću za zločine počinjene u BiH primjerena, te izrazio žaljenje zbog toga što dio optužnice Haaškoga nisu bili i zločini koje je taj bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba počinio u Hrvatskoj.
“S obzirom na najteža kaznena djela zločina protiv čovječnosti, koja su bila predmetom optužnice, smatramo da je, s obzirom na sve u čemu je sudjelovao Mladić i u čemu je taj udruženi zločinački pothvat poduzet u BiH i potvrđen genocid u Srebrenici, ova presuda primjerena, s obzirom na odredbe statuta Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju”, rekao je Plenković novinarima u Saboru gdje je predstavio prijedlog proračuna za iduću godinu.
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu nepravomoćno je Mladića proglasilo krivim za genocid u Srebrenici, za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH, te ga osudilo na doživotnu kaznu zatvora poručivši da je bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba kriv za zločine koji su “među najgnusnijima poznatima čovječanstvu”.
U presudi nije prihvaćena teza tužiteljstva da su sudionici udruženog zločinačkog pothvata bili i visoki srbijanski dužnosnici, a Plenković je na pitanje novinara da prokomentira to što se ne spominje srbijansko vodstvo kazao: “Što se tiče nespominjanja vodstva koje se odnosi na Srbiju, to se očito u ovoj presudi u ovom trenutku, nažalost, nije dogodilo”.
Izrazio je žaljenje i zbog toga što dio optužnice Haaškoga nisu bili i Mladićevi zločini u Hrvatskoj. Novinari su ga pitali je li DORH trebao procesuirati Mladića za zločine u Hrvatskoj, na što je odgovorio kako je to pitanje za Državno odvjetništvo. “To mora odgovarati DORH. Nažalost, predmet ove optužnice nisu bili zločini počinjeni na teritoriju Hrvatske”, kazao je.
“Nama je zbog toga žao. Bilo bi dobro da je i to bio dio optužnice Haaškog tužiteljstva. Međutim, oni su očito zbog obimnosti predmeta, koliko mi se čini, nažalost, procijenili da to nije slučaj”, rekao je Plenković.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko u srijedu je pozvao sve u toj zemlji na poštivanje presude doživotog zatvora, što ju je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrekao ratnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću, ističući kako je to važan korak ka utvrđivanju individualne odgovornosti za strašne ratne zločine počinjene od 1992. do 1995.
“Zločini koji su počinjeni pod zapovjedništvom Ratka Mladića, uključujući i genocid, nanijeli su ogromnu bol i patnju svima u BiH, čije posljedice će se odraziti na mnoge generacije. Izravne žrtve i preživjeli nakon ovih zločina stalno nas podsjećaju na razloge osnivanja ICTY-a, na to zašto je njegov rad tako važan i zašto je pravda od bitnog značenja za proces ozdravljenja cjelokupnog društva”, stoji u Inzkovoj pisanoj izjavi dostavljenoj medijima u Sarajevu.
On je pozvao sve razine vlasti u BiH i sve građane da poštuju presudu i da se suzdrže od njenog politiziranja.
“Nema loših naroda, samo loših pojedinaca. Nadam se da će svi iskoristiti ovu priliku da se još jednom opredijele za proces pomirenja. Pravda sama po sebi ne donosi pomirenje, ali je neophodan prvi korak u potrazi za zajedničkim viđenjem prošlosti i u pronalasku pune istine o događajima iz srpnja 1995. To viđenje je put ka sigurnoj i mirnoj budućnosti,” Inzkova je poruka.
Saborski zastupnici i članovi Vlade komentirali su u srijedu prvostupanjsku presudu haškog suda o doživotnom zatvoru za ratnog zločinca Ratka Mladića, a i oporba i vladajući ocijenili su je očekivanom, izrazivši žaljenje što se Mladiću nije sudilo i za zločine u Hrvatskoj, pogotovo u Škabrnji.
“Presuda je očekivana i iskreno se nadam da će biti potvrđena u drugostupanjskom postupku”, izjavio je HDZ-ov ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u Saboru upitan za komentar haške presude generalu Ratku Mladiću kojega je Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglasilo krivim za genocid u Srebrenici, za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH te ga osudilo na doživotnu kaznu.
Medved je izrazio žaljenje što Mladić nije odgovarao za zločine počinjene u HrvatskoJ “zbog kratkoće vremena rada tog suda”, no smatra da je hrvatsko pravosuđe moglo pokrenuti taj postupak.
“I ne samo za Mladića, nego i za veći broj počinitelja, nalogodavaca, zapovjednika, izravnih počinitelja… Ali nikad nije kasno”, rekao je Medved te pozvao državno odvjetništvo da nastavi s pokretanjem postupaka za teška kaznena djela ratnog zločina počinjena u Hrvatskoj.
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić ocijenio je da je presuda Ratku Mladiću tek mala satisfakcija žrtvama monstruoznog genocida koji se dogodio u BiH, kojemu je Mladić osobno zapovijedao.
“Ova presuda vrlo jasno pokazuje umiješanost vrha srbijanske politike u to vrijeme u ove strašne zločine”, istaknuo je Bernardić, dodavši da je to tek mala satisfakcija majkama žrtava i onima koji su ostali nakon monstruoznog ubojstva mnogih mladih i nedužnih života.
I da je 20 takvih presuda, bilo bi malo za to što je učinio, zaključio je Bernardić.
I SDP-ovi Orasat Miljenić i Joško Klisović ocijenili su da je presuda Mladiću, s aspekta ljudskosti, apsolutno očekivana i zaslužena.
“Taj je čovjek vodio genocid ne samo u BiH, nego i u Hrvatskoj. Bez takvih ljudi ne bi se uopće dogodile ratne grozote u Hrvatskoj i BiH. Korektno je i zasluženo da se dosudi najteža kazna”, prokomentirao je Miljenić novinarima u Saboru hašku presudu Ratku Mladiću.
Klisović kaže da ga ne čudi ovakva kazna jer su “Mladiću dokazani najteži zločini koje poznaje međunarodno pravo”.
Kao posebno zanimljivo istaknuo je da je “sud u presudi izbjegao uspostaviti bilo kakvu vezu između Mladića i dužnosnika Republike Srbije koji su u optužnici bili navedeni poimenično”.
“Znamo da je prethodno također vođen jedan postupak oko genocida u Srebrenici gdje je Srbija bila ta koja je bila optužena za genocid. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se dalje razvijati ova priča”, rekao je Klisović.
Na pitanje jesu li zakazale hrvatske pravosudne institucije jer se Mladiću nikada nije sudilo za ratne zločine počinjene u Škabrnji, Klisović je rekao kako “misli da tu nema nikakvog političkog razloga, već vjerojatno nema dokaza”.
Miljenić pak smatra da je nedopustivo da u “ovoliko godina nakon rata nisu procesuirani svi zločini koji su se dogodili u Hrvatskoj”.
“Pozivam ukupno pravosuđe, odvjetništvo i sudstvo, ako ništa drugo, da se ide sa suđenjem u odsutnosti i da se prikupe dokazi. Ljudi će moći svjedočiti o onome što se dogodilo, a svi ti počinitelji prije ili kasnije će biti dostupni. Idemo im suditi, svima”, pozvao je Miljenić.
“Mladiću doživotni zatvor”, “Mladić osuđen na doživotnu kaznu”, “Mladiću doživotna kazna zatvora” – prvi su naslovi u srijedu na portalima i internetskim stranicama beogradskih medija nakon što je zapovjedniku vojske bosanskih Srba (VRS) Ratku Mladiću Haški tribunal (ICTY) izrekao presudu za ratne zločine.
Izricanje presude generalu Ratku Mladiću praćeno je u Srbiji s velikom pozornošću, uz izravni tv-prijenos na drugom programu nacionalne televizije (RTS) i nekoliko komercijalnih televizija, te uživo u blogovima na portalima beogradskog tiska, a vijest o presudi agencije su prenijele pod oznakom “hitno”.
Srbijanska ministrica pravosuđa Nela Kuburović ocijenila je prije izricanje presude da, kakva god bude odluka ICTY-a, srbijanska vlada ostaje pri ranijim zahtjevima Haškom tribunalu da Ratka Mladića pregledaju liječnici iz Srbije, te da “i dalje vrijede jamstva za njegovo puštanje na privremenu slobodu zbog liječenja”.
Ministrica Kuburović je, u izjavi novinarima u pauzi okruglog stola o uvođenju kazne doživotnog zatvora u Srbiji, dok je izricanje presude Mladiću bilo u tijeku, rekla da ne želi prejudicirati ali da “Srbija ne može biti zadovoljna radom tog suda”.
Haški tribunal je, po njezinoj ocjeni, donosio selektivne presude “kao da su srpske žrtve manje vrijedne, jer su od 82 osuđena njih 62 Srbi”.
Politički analitičar Dragomir Anđelković ocijenio je danas da cilj Haškog tribunala “nisu pravda i pomirenje u regiji, već da se srpskom narodu pripiše kolektivna krivnja za zločine tijekom rata”.
Raspravno vijeće Haškoga suda u srijedu je proglasilo zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u BiH te ga osudio na doživotnu kaznu zatvora.
Vijeće ga je oslobodilo krivnje za točku optužnice u kojoj ga se teretilo za genocid u šest općina istočne BiH jer je zaključilo da počinjeni zločini nisu imali obilježje genocida, ali je proglašen krivim po svim ostalim točkama optužnice.
Nepravomoćna haška presuda bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba generalu Ratku Mladiću za zločine u BiH druga je, nakon one bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, u kojoj nije prihvaćena teza tužiteljstva da su sudionici udruženog zločinačkog pothvata bili i visoki srbijanski dužnosnici.
Optužnice protiv Mladića i Karadžića za genocid i druge zločine u BiH sadržavale su iste članove udruženog zločinačkog pothvata. Uz pripadnike političkog i vojnog vodstva bosanskih Srba, među kojima su bili Mladić, Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Nikola Koljević, optužnica je navodila i bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, dužnosnike srbijanske službe državne sigurnosti Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, vođu paravojnih postrojba Željka Ražnatovića Arkana i vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja.
Prema sažetku presude Mladiću, koji je u srijedu u Haagu pročitao sudac Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Alphons Orie, iz sudioništva u udruženom zločinačkom pothvatu ‘otpali’ su Milošević, Stanišić, Simatović, Arkan i Šešelj, a na samo dva mjesta spominju se veze sa Srbijom, odnosno da je “on (Mladić) bio u izravnom kontaktu s članovima vodstva Srbije i članovima glavnog stožera vojske Savezne Republike Jugoslavije kako bi osigurao da se zadovolje vojne potrebe VRS”.
