[vc_row][vc_column width=”1/3″]Gjenero za Otvoreno.hr [/vc_column][vc_column width=”2/3″]HDZ je optužio dio medija za urotu s oporbom protiv Vlade. Predsjednik stranke Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković te Vladimir Šeks i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica na virtualnoj su sjednici Predsjedništva stranke bili jako kritični prema medijima, ali i oporbi, saznaje N1.[/vc_column][/vc_row]
Poručili su da se dio medija udružio s opozicijom, lijevom te dijelom radikalne desnice, u tvrdnjama kako je država loše reagirala u kriznoj situaciji nakon razornog potresa i to sve kako bi naštetili HDZ-u i Vladi, kako N1 neslužbeno doznaje. Plenković je članovima Predsjedništva rekao da dio medija i oporba pokušavaju umanjiti ulogu Vlade u pomoći Banovini, a u tim ga je riječima podržao i Jandroković. Dubravka Šuica je ustvrdila da je evidentno da mediji pokušavaju srušiti HDZ, a da se to vidi i iz toga što ‘Banovinu zovu Banijom’.
Politički analitičar Davor Gjenero ističe kako nikada nije pametno izvršnoj vlasti da ratuje s medijima.
“Rat medija i vlasti uvijek završava loše za izvršnu vlast. Treba osmisliti ozbiljnu komunikacijsku strategiju i predstavljati ono što se želi predstaviti i izbjegavati sukob. Nije dobro ni vladi ni vladajućoj stranci da takve izjave i komentari dopiru do javnosti jer to uvijek smanjuje povjerenje u javnu vlast”, govori za Otvoreno.
Dodaje kako ne bi ulazio u to tko je u kojoj mjeri u pravu, “ali racionalni odnos prema medijima vas upućuje na to, da ako obnašate vlast, da ne ulazite u sukob”.
“Ako uđite u rat s medijima uvijek će opadati javni rejting te će uvijek mediji iz tog tipa sukoba izaći kao pobjednici. Kad s bilo kim netko tko je u poziciji vlasti ulazi u javni sukob riskira jer ljudi obično stanu na stranu onoga kog smatraju slabijom stranom u sukobu, a pretpostavlja se da je vlast veća nego moć medija, ne uvijek točna i ne uvijek s pravom, ali to je nekakva generalna pretpostavka”, zaključuje.
Podsjetimo, Vladu se kritizira da njezina reakcija te reakcija svih državnih službi nije bila odgovarajuća i pravovremena. Tek šest dana nakon potresa proglašena je katastrofa te je imenovan novi stožer civilne zaštite čiji je zadatak koordiniranje svih aktivnosti državnih i lokalnih službi na potresom pogođenim područjima.
