[vc_row][vc_column width=”1/3″]Komentar [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Polako se obnavlja proizvodnja i prerada nafte u Zaljevu, najveće proizvođačice, uključujući SAD i Rusiju aktivirale su svoje pričuve te se cijena nafte korigira prema marginama na kojima je bila prije napada. [/vc_column][/vc_row]
Jučer je Saudijska Arabija podastrla dokaze kako je napad došao s iranskog teritorija, naime, saudijski dužnosnici ne vjeruju kako Huti, koji su preuzeli odgovornost, mogu kontrolirati dronove 800 kilometara. Američki predsjednik Trump, iako proti ratne opcije, obećao je daljnje naoružavati Saudiju, ruski predsjednik Putin sada nudi Saudijskoj Arabiji proturaketni sustav S 400, a NATO savez je krajnje zabrinut zbog moguće vojne i ekonomske eskalacije.
O kako važnom području se radi, govori činjenica kako je ovim napadom ugroženo pola od jedne osmine globalne proizvodnje nafte, koliko otpada na Saudijsku Arabiju (jedna od prve tri proizvođačice, uz SAD i Rusiju), dok na zemlje regije otpada jedna trećina od 81 milijuna barela koliko se proizvelo u ovoj godini, do sada.
[quote_box name=””]
Američki državni sekretar Mike Pompeo izjavio je na Twitteru da Sjedinjene Države podržavaju pravo Saudijske Arabije “na obranu” i da se iransko ponašanje “neće tolerirati”. On je to objavio na svom službenom računu na Twitteru u četvrtak nakon sastanka s prestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom.
[/quote_box]
Zbog važnosti područja pojavile su se brojne teorije oko toga kome bi mogao odgovarati ovakav napad i možebitna eskalacija, od teorije prema kojoj je to organizirao Saudi Aramco kako bi podigao vrijednost tvrtke prije IPO-a, preko toga da je to posao SAD-a kako bi se ugrozila kineska ekonomija, ovisna o saudijskoj nafti, preko optužbi kako se iza napada krije Izrael, čijem je premijeru predizborno odgovarao antagonizam s Iranom, do teorije kako se iza napada nalazi Iran.
Naime, mnogi smatraju kako ova eskalacija najviše odgovara Iranu, a saudijski izvori mogli bi upućivati na to.
Od kada je američki predsjednik Donald Trump postrožio stare i uveo nove sankcije prema kojima će svakoj zemlji koja bude poslovala s Iranom uvesti sankcije, izvoz iranske nafte drastično je pao, pogotovo nakon što su kineske, indijske pa čak i turske kompanije otkazale uvoz nafte iz Irana. Tako je od proizvodnje u vrijednosti četiri milijuna barela na dan iranska proizvodnja pala za 96 posto, na 150 tisuća barela. Time je prouzročena direktna šteta od 50 milijardi dolara. Iranci, navodno, vjeruju kako bi svaka eskalacija i kaos Iran ponovno mogao vratiti na naftno tržište.
U prilog toj tezi mogla bi govoriti izjava ajatolaha Khamneia koji je rekao kako “Iran nikada neće razgovarati sa SAD-om bilateralno, ali bi mogao sudjelovati u multilateralnim razgovorima ako se Washington vrati nuklearnog sporazumu iz 2015.” prebacujući tako lopticu Trumpu u ruke – želi li rat ili mir.
No, u izjavi za naš portal, ugledni stručnjak za iransku politiku Vedran Obućina kaže kako se iza ove eskalacije krije isključivo pitanje jemenskog sukoba te kako iranski dužnosnici odbijaju bilo kakvu umiješanost u napad.
Čudno mu je što “ Saudijci toliko govore o sofisticiranosti kada je poznato da se radi o skupini dronova poprilično primitivne tehnologije s ručnim bombama, a ne o nekim projektilima.”
Obućina ne vjeruje ni u kakvu vojnu intervenciju nego u nastavak rata riječima, jer bi rat bio najlošija opcija za obje strane, osim za jastrebove.
“S obzirom na odlazak Johna Boltona i sumnjivu poziciju Mikea Pompea, Trumpov stav (i njegova sada već javna diplomacija prema Husijima u Jemenu) govori o tome kako se želi pronaći mirno rješenje jemenskog sukoba”, zaključio je Obućina.
