Raste proračunski manjak u državama EU

Analiza Eurostata

Proračunski manjak u EU i eurozoni iskazan udjelom u BDP-u uvećan je u trećem kvartalu 2022. godine, odražavajući pojačanu potrošnju vlada u uvjetima energetske krize i udara visokih cijena energije, pokazalo je izvješće Eurostata.
Na razini EU-a sezonski prilagođeni proračunski manjak, iskazan udjelom u BDP-u, uvećan je u tri mjeseca zaključno s rujnom na 3,2 posto, s 1,8 posto u prethodnom tromjesečju, pokazuju preliminarni podaci Eurostata.

U eurozoni porastao je s dva na 3,3 posto.

U trećem kvartalu 2021. godine u EU je bio dosezao 3,6 posto, a u eurozoni 4,1 posto BDP-a.

Sezonski prilagođeni proračunski rashodi u oba su područja porasli znatno snažnije od prihoda, napominje Eurostat.

Udio deficita u BDP-u značajno je porastao u odnosu na drugo tromjesečje uglavnom zbog značajnog povećanja potrošnje, potaknute obimnim paketima pomoći kojima su vlade nastojale pomoći ublažiti udar visokih cijena energije na građane i tvrtke.

Na potrošnju su utjecale i mjere ublažavanja posljedica pandemije, iako u manjoj mjeri nego u drugom tromjesečju, napominju statističari.

U usporedbi pak s istim razdobljem godine ranije, udio manjka u BDP-u u oba područja znatno je smanjen, prema sezonski prilagođenim podacima.

Na razini EU-a sezonski prilagođeni proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u iznosili su 46,4 posto i bili su gotovo na razini drugog tromjesečja.

Proračunski rashodi porasli su pak za puni jedan postotni bod, na 49,6 posto BDP-a.

U eurozoni proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u iznosili su u trećem tromjesečju 47,2 posto i bili su manji za 0,3 postotna boda nego u prethodna tri mjeseca.

Rashodi su pak uvećani na 50,5 posto, sa 49,5 posto.

Sezonski prilagođeni prihodi porasli su u EU za oko 11 milijardi eura u odnosu na prethodno tromjesečje dok je potrošnja uvećana za oko 67 milijardi eura.

Ista kretanja bilježi eurozona, gdje su prihodi porasli za oko 15 milijardi, a rashodi za 58 milijardi eura, navodi Eurostat.

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, šest zemalja EU-a bilježilo je u trećem tromjesečju proračunski višak, a najveći je bio u Irskoj, gdje je dosegnuo 3,1 posto.

Slijede Portugal i Litva sa sezonski prilagođenim viškom u proračunu od 1,3 odnosno jedan posto BDP-a, a blizu je i Danska s 0,9 posto.

Najskromniji su višak bilježile Nizozemska i Švedska, od svega 0,4 odnosno 0,3 posto, pokazuju preliminarni podaci.

Najveći sezonski prilagođeni manjak bilježila je pak Rumunjska, od 6,3 posto. Slijedi Mađarska, gdje je iznosio 6,1 posto, a blizu je i Belgija s 5,1 posto.

Najskromniji manjak imali su Luksemburg i Finska, od 0,3 odnosno 0,4 posto, te Estonija, gdje je iznosio 0,5 posto.

Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Hrvatsku, Grčku, Italiju i Cipar.

Prema sezonski neprilagođenim podacima Hrvatska je u trećem prošlogodišnjem tromjesečju bilježila proračunski višak iskazan udjelom u BDP-u od 6,7 posto, pokazuju preliminarni podaci. Eurostat je ujedno blago revidirao podatak o višku u drugom tromjesečju, s 1,7 na 1,8 posto.

EU je prema sezonski neprilagođenim podacima u trećem tromjesečju bilježio proračunski manjak od 2,7 posto, a eurozona od 2,9 posto.

You may also like