Istraživanje
Vlade i kompanije širom svijetaulažu sve više u projekte hvatanja ugljika u ovoj godini kako bi se smanjileaemisiju štetnih plinova i ograničio rast temperatura na Zemlji. Kapaciteti su samo tijekom ove godine porasli za 52 posto.
Najviše novih kapaciteta u pripremi je u Sjevernoj Americi, više od 40 projekta, dijelom zbog poreznih olakšica, utvrdio je institut, izdvajajući primjer Exxon Mobil Corpovog plana hvatanja ugljika u kanalu kojim brodovi stižu iz Meksičkog zaljeva do terminala u luci u Houstonu.
Europa se zahvaljujući strogim ciljevima smanjenja emisije štetnih plinova i visokih cijena ugljika može pohvaliti s 35 projekata u fazi razvoja, a polovina njih u pripremi je u Britaniji, Belgiji i Nizozemskoj.
U azijsko-pacifičkoj regiji nedavno su odobreni projekti u Indoneziji i Maleziji, povezani s razvojem plina, a ima još kandidata, napominje Zapantis, ali njihova realizacija čeka jasniju regulativu.
Budu li svi projekti realizirani, kapaciteti bi se trebali utrostručiti u odnosu na sadašnjih 40 milijuna tona godišnje, procjenjuju.
Kritičari tvrde da je hvatanje ugljika puki gubitak novca i da će tek produljiti ‘život’ fosilnim gorivima dok ga zagovornici, poput Međunarodne agencij za energiju (IEA), smatraju ključnim alatom za ostvarivanje ciljeva o neto emisiji štetnih plinova.
