Rast gospodarstva od 3 posto mogao bi potaknuti rast BDP-a

Zagreb – Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je njegov prvi rast nakon pada 12 kvartala zaredom.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 0,3 posto na godišnjoj razini. Time je gospodarstvo provirilo iz recesije nakon 12 kvartala neprekidnog pada, a rast je i nešto veći nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,2 posto na godišnjoj razini. Pritom je njih četvero očekivalo rast između 0,1 i 1 posto, troje stagnaciju, a jedan pad od 0,3 posto. Premda je rast BDP-a nevelik, to je treći puta od početka 2009. da je gospodarstvo tehnički provirilo iz recesije. To je prije zabilježilo u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine. DZS je objavio da je, prema rashodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju 2014. ostvaren većim izvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju obujma prouzročen padom bruto investicija u fiksni kapital. Prema proizvodnoj metodi, pak, najveći doprinos rastu BDP-a u tome razdoblju ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti građevinarstva. Prva procjena DZS-a pokazuje da je BDP u 2014. realno manji za 0,4 posto u odnosu na 2013.

Zahvaljujući rastu potrošnje, proizvodnje i izvoza, većina makroekonomista procjenjuje da je hrvatsko gospodarstvo u posljednjem lanjskom tromjesečju izašlo iz recesije, nakon 12 kvartala neprekidnog pada. Državni zavod za statistiku objavit će u petak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju 2014., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,2 posto na godišnjoj razini.

Pritom njih četvero očekuje rast između 0,1 i 1 posto, troje stagnaciju, a jedan pad od 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pokažu li se njihove procjene točne, bio bi to prvi rast BDP-a nakon 12 tromjesečja neprekidnog pada. Bio bi to i treći puta od početka 2009. da je gospodarstvo tehnički provirilo iz recesije. To je prije zabilježilo u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine. “Gledajući posljednje gospodarske pokazatelje – pozitivan doprinos neto izvoza, kao i povoljnije trendove u osobnoj potrošnji i industrijskoj proizvodnji – više nije nerealno očekivati pozitivnu stopu rasta BDP-a u posljednjem lanjskom tromjesečju”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Prema podacima DZS-a, potrošnja je porasla u pet posljednjih lanjskih mjeseci, pri čemu je u prosincu promet u trgovini na malo skočio 2,6 posto, najviše od polovice 2013. Zahvaljujući tome, u posljednjem lanjskom tromjesečju maloprodaja je porasla za 2,3 posto na godišnjoj razini. “Iako osobna potrošnja ostaje slaba, a razduživanje primarni trend kod privatnog sektora, potrošnja je sada na razinama kada teško može više padati. Pozitivan čimbenik je i industrijska proizvodnja”, navodi se u anketi Hine.

Industrijska je proizvodnja u četvrtom kvartalu 2014. porasla 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri čemu je u prosincu zabilježila skok od 5,3 posto, najviše od početka recesije 2009. To se, među ostalim, zahvaljuje rastu izvoza roba i usluga. U cijeloj prošloj godini izvoz je porastao 8,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 78,7 milijardi kuna, dok je uvoz ojačao 3,7 posto, na 129,7 milijardi kuna. To se, kažu makroekonomisti, ponajviše zahvaljuje ubrzanju rasta gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.

S druge strane, negativno bi na BDP mogli utjecati pad investicija i državne potrošnje. “Unatoč rastu potrošnje i industrije, i dalje očekujem pad gospodarske aktivnosti u zadnjem lanjskom tromjesečju, jer je BDP još uvijek pod pritiskom slabosti investicija i državne potrošnje”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

I ostali upozoravaju na daljnji pad investicija, na što, među ostalim, ukazuje pad građevinske aktivnosti. Prema podacima DZS-a, u prvih 11 mjeseci prošle godine obujam građevinskih radova prema izvornim indeksima bio je za 7 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2013. “Očekujemo nastavak pada investicija, na što ukazuju podaci iz građevinarstva koje se i dalje nalazi u dubokoj recesiji”, navodi se u anketi Hine.

Očekuje se, ističu makroekonomisti, i nastavak pada državne potrošnje, među ostalim, zbog proračunske štednje krajem prošle godine. Kada se zbroje svi pozitivni i negativni utjecaji na BDP, većina makroekonomista očekuje blagi rast gospodarstva u posljednjem lanjskom tromjesečju, što bi ublažilo i njegov pad u cijeloj 2014. godini. Pokažu li se procjene točne, u cijeloj prošloj godini pad gospodarstva iznosio bi 0,4 posto, manje nego u 2013. kada je BDP skliznuo 1 posto.

You may also like

0 comments