Analiza
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, posebice između Izraela i Irana, izazvala je značajan porast cijena prirodnog plina, s posebnim utjecajem na europsko tržište. Dok se cijene nafte naglo penju, plin u Europi bilježi skok od 5,2% u jednom danu, dosegnuvši razinu od 11,895 USD po milijunu britanskih toplinskih jedinica (mmBtu) za isporuke u srpnju, prema S&P Global Commodity Insights. U Hrvatskoj, kao dijelu europskog tržišta, očekuju se slične posljedice, uz dodatne pritiske zbog ovisnosti o uvozu i regionalnih geopolitičkih tenzija. Ova analiza istražuje uzroke rasta cijena plina i njihove implikacije za Hrvatsku.
Glavni pokretač rasta cijena plina jest strah od poremećaja u opskrbi kroz Hormuški tjesnac, ključni prolaz za izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Katara, koji opskrbljuje značajan dio europskog tržišta. Iako potpuna blokada tjesnaca još uvijek nije vjerojatna, iranske prijetnje odmazdom nakon izraelskih napada na njihove vojne i energetske objekte povećale su geopolitičku premiju. Klaas Dozeman, analitičar iz Brainchild Commodity Intelligence, naglasio je da bi stvarni rizik za tržište plina bio poremećaj katarskog izvoza LNG-a, što bi značajno pogodilo Europu.
Osim geopolitičkih tenzija, cijene plina potiču i sezonski faktori. U sjeveroistočnoj Aziji, porast temperatura povećao je potražnju za plinom za proizvodnju električne energije, gurajući cijene LNG-a za srpanjske isporuke na 12,60 USD/mmBtu, najvišu razinu od početka travnja. U Europi, snažna potražnja iz Egipta i preusmjeravanje tereta prema Aziji smanjili su dostupnost LNG-a, povećavajući konkurenciju među europskim kupcima. Martin Senior iz Argusa istaknuo je da je “otvorena arbitraža između bazena povećala pritisak na europsko tržište”.
U Europi, cijene plina na nizozemskom TTF čvorištu, referentnoj točki za regiju, porasle su zbog smanjene dostupnosti LNG-a i straha od daljnjih poremećaja. Hrvatska, koja uvozi značajan dio plina putem LNG terminala na Krku i plinovoda iz susjednih zemalja, suočava se s povećanim troškovima opskrbe. Terminal na Krku osigurava diverzifikaciju izvora, ali ograničeni kapaciteti i globalna konkurencija za LNG terete čine tržište osjetljivim na cijene. Prema podacima, cijena plina za srpanj u Europi dosegla je 11,95 USD/mmBtu (Argus), što je 0,445 USD/mmBtu ispod TTF cijene, signalizirajući pritisak na opskrbu.
Rast cijena plina izravno utječe na hrvatske potrošače i gospodarstvo. Više cijene energenata povećavaju troškove grijanja, proizvodnje električne energije i industrijske aktivnosti, što može potaknuti inflaciju. Hrvatska, s ograničenim domaćim proizvodnim kapacitetima, osjetljiva je na globalne cijene, a aktualna situacija pogoršava ionako visoke troškove energije. Uz to, potencijalni poremećaji u opskrbi mogli bi ugroziti energetsku sigurnost, posebice ako dođe do smanjenja isporuka iz Katara.
Dok Europa bilježi značajan skok cijena plina, globalne cijene porasle su samo za 1,5%, zahvaljujući stabilnoj opskrbi iz SAD-a. Međutim, ako sukob na Bliskom istoku eskalira, a Hormuški tjesnac postane nepristupačan, cijene bi mogle dodatno porasti. Qatar, koji gotovo sav svoj LNG izvozi kroz tjesnac, ključan je dobavljač za Europu, uključujući Hrvatsku. Saudijska Arabija i UAE mogli bi djelomično ublažiti gubitke koristeći alternativne rute, ali to ne bi u potpunosti nadoknadilo gubitak katarskog plina.
U međuvremenu, Rusija i Kanada bilježe koristi od viših cijena nafte i plina, dok američki proizvođači škriljaca, s troškovima proizvodnje iznad 50 USD po barelu, ponovno postaju profitabilni. Ovo bi moglo privremeno ublažiti pritisak na cijene, ali ne rješava europsku ovisnost o uvozu. Zlato i američki dolar, kao sigurna utočišta, bilježe rast, što dodatno signalizira nesigurnost na tržištima.
Rast cijena plina, potaknut sukobom na Bliskom istoku i sezonskom potražnjom, ozbiljan je izazov za Hrvatsku i Europu. Pritisak na opskrbu, posebice iz Katara, povećava troškove i ugrožava energetsku sigurnost. Hrvatska mora nastaviti ulagati u diverzifikaciju izvora energije i povećanje kapaciteta LNG terminala kako bi smanjila osjetljivost na globalne šokove. U narednim danima, razvoj situacije u Hormuškom tjesnacu bit će ključan za stabilizaciju cijena i osiguranje kontinuiteta opskrbe.
