Ljetna objava
Europska komisija jučer je objavila ljetne ekonomske prognoze u kojima predviđa sporiji gospodarski rast i višu inflaciju u odnosu na proljetne prognoze te nastavak ekspanzije gospodarstva EU, međutim, znatno sporijom dinamikom nego što je to bilo očekivano.
Rast cijena energenata i prehrambenih proizvoda potiču globalne inflatorne pritiske, smanjuju kupovnu moć kućanstava i pokreću bržu reakciju monetarne politike nego što se to ranije pretpostavljalo. Rizici za predviđanje gospodarske aktivnosti i inflacije uvelike ovise o razvoju rata u Ukrajini, a posebno o implikacijama za opskrbu plinom u Europi. Osim snažnog rasta cijena u drugom tromjesečju, daljnji porast europskih cijena plina trebao bi se prenijeti na potrošače i putem cijena električne energije. Stoga je prognoza inflacije znatno korigirana naviše u odnosu na proljetnu prognozu. Predviđa se rekordna prosječna godišnja stopa inflacije u euro području od 7,6% u 2022. te postupno usporavanje na 4% u 2023. Istovremeno se očekuje rast BDP-a od 2,6% u 2022. te umjereniji rast od 1,4% u 2023. godini.
S druge strane Atlantika, suprotno očekivanjima proizvođačke cijene u SAD-u ponovno su ubrzale te zabilježile rast od 1,1% u lipnju na mjesečnoj razini (u odnosu na 0,9% u svibnju). Najveći doprinos rastu generirali su viši troškovi energije (+10%), posebno cijene goriva za motorna vozila (+18,5%). Na godišnjoj razini, proizvođačke cijene ubrzale su na 11,3% (s 10,8% u svibnju) te tako sedmi mjesec zaredom zabilježile dvoznamenkastu stopu rasta. Isključujući cijene energije i hrane, cijene plaćene američkim proizvođačima usporile su na 8,2% u odnosu na lipanj 2021. (+0,4% na mjesečnoj razini), što je najmanji porast još od studenog prošle godine. U skladu s tim, primjetno je izrazito sporo popuštanje inflatornih pritisaka. Istovremeno su tijekom posljednjih nekoliko tjedana cijene industrijskih sirovina i sirove nafte počele bilježiti pad. Međutim, uz raniju objavu potrošačkih cijena, visoke proizvođačke cijene potvrđuju ustrajne inflatorne pritiske u cijelom gospodarstvu. Stoga će u fokusu biti intenzitet stezanja monetarne politike Feda u smjeru obnove stabilnosti cijena. Naime, tržišni dionici sada očekuju podizanje referentnog kamatnjaka za jedan postotni bod na nadolazećem sastanku FOMC-a ovog mjeseca, što bi bilo najveće povećanje još od ranih 1980-ih.
Ovaj petak rezerviran je za ekonomske objave iz SAD-a. Stoga je u fokusu objava trgovine na malo, koja bi trebala zabilježiti u lipnju na mjesečnoj razini umjeren rast (+0,9%) na krilima viših cijena goriva za motorna vozila. Naime, maloprodajni podaci iskazuju se u nominalnim vrijednostima i uglavnom odražavaju kupnju dobara. U fokusu će biti i objava industrijske proizvodnje za koju se očekuje nastavak skromnog rasta na mjesečnoj razini (+0,1%). Anketni pokazatelj Empire Manufacturing koji opisuje aktivnosti u prerađivačkom sektoru u saveznoj državi New York trebao bi se prema tržišnom konsenzusu pogoršati u odnosu na lipanj (s vrijednosti -1,2 na -2,0). Istovremeno bi pokazatelj također mogao uputiti na lošiju percepciju općih uvjeta poslovanja od stvarne aktivnosti u srpnju. S druge strane, očekuje se zadržavanje pokazatelja raspoloženja potrošača u SAD-u (čije istraživanje provodi sveučilište Michigan) na istim razinama kao i u lipnju (na 50 bodova). Međutim, ne bi iznenadilo ni pogoršanje sentimenta uslijed rastućih stopa inflacije u kombinaciji s već pogoršanim ekonomskim očekivanjima. Stoga bi današnji rezultati anketnih pokazatelja mogli pružiti uvid u poslovno i potrošačko raspoloženje na početku druge polovice 2022. godine.
Dašak olakšanja na tržišta donijela je retorika pojedinih čelnika Fed-a. Naime, jedan od čelnika Fed-a C. Waller i predsjednik ogranka Fed-a u St. Louisu J. Bullard izjavili su da će podržati podizanje referentnog kamatnjaka Fed-a za 75bb na nadolazećem sastanku FOMC-a ovog mjeseca. Posljedično je zabilježen pad prinosa na dvogodišnje američke državne obveznice, obzirom da su splasnula očekivanja tržišnih dionika o mogućem podizanju referentnog kamatnjaka za 100bb tijekom ovog mjeseca.
Smanjenje Fed-ove bilance, a koja je na krilima kupnje vrijednosnica porasla na gotovo 9 bilijuna dolara, trebalo bi prema novoj studiji ekonomista iz ogranka Fed-a u Atlanti imati tijekom vremena učinak od ne više od tri povećanja kamatnih stopa za 25bb. To sugerira da će smanjenje Fed-ove bilance imati relativno skroman učinak u usporedbi s ciklusom povećanja kamatnih stopa u borbi protiv tvrdokorne inflacije. Prinos na 10-godišnji Treasury porastao je na 2,97%, dok je prinos na 10-godišnji njemački Bund trgovanje zaključio na 1,18%.