Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima pod utjecajem pojačanog kineskog izvoza naftnih derivata, većeg broja aktivnih bušotina u SAD-u i izglednog povećanja proizvodnje u Iraku i Nigeriji.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 1,49 dolara u odnosu na zatvaranje na kraju prošlog tjedna i iznosila je 49,39 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 1,27 dolara nižoj cijeni, od 47,25 dolara.
Kineski izvoz dizela i benzina u srpnju je gotovo utrostručen u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, pritisnuvši marže u tim kategorijama proizvoda. U britanskoj banci Barclays smatraju da je s obzirom na višak u ponudi i prepuna skladišta goriva 20-postotni rast cijena u kolovozu neopravdan. Također smatraju neodrživom cijene nafte od 50 dolara ili čak i više. “Vjerojatno će cijene idućih tjedana ponovo nakratko pasti”, prognoziraju u Barclaysu.
Dodatno je špekulacije s padom cijena podupro podatak o 10 aktiviranih novih bušotina u SAD-u u prošlom tjednu, budući da je proizvodnja ponovo postala isplativa nakon povratka cijena na 50 dolara za barel.
Uteg cijenama bio je i plan Iraka da u ovome tjednu poveća izvoz sirove nafte s polja na sjeveru zemlje za 150.000 barela dnevno. U Nigeriji je pak spremnost militantnih skupina na pregovore s vladom povećala izglede za oporavak izvoza nakon vala napada na naftnu infrastrukturu u delti rijeke Niger, zbog kojih je izvoz smanjen za 700 tisuća barela dnevno.
Cijene je zakočilo i jačanje dolara. Tako je dolarov indeks prema košarici valuta porastao 0,27 posto a jači dolar poskupljuje robu čije su cijene iskazane u zelenim novčanicama za imatelje drugih valuta te prigušuje potražnju.
Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izvijestila da je referentna cijena barela košarice njezine nafte u petak iznosila 46,82 dolara, što znači da je porasla 32 centa u odnosu na prethodni trgovinski dan.
