Rast BDP-a u Srbiji pogurale investicije i izvoz

Bruto društveni proizvod (BDP) Srbije je, posle pada od 0,8 odsto u prvom tromesečju 2015, realno porastao u drugom kvartalu za fantastičnih 2,2 odsto, što je, prema desezoniranim podacima, drugi najveći nivo još od prvog tromesečja 2013. kada je zabeležen rast od 3,0 procenta, ukazuju danas analitičari Rajfajzen banke.

Na godišnjem nivou, BDP je definitivno ušao u pozitivnu zonu, s rastom od 1,0 odsto, nakon pada od 2,0 procenta u prethodnom kvartalu, kažu iz Rajfajzen banke za Tanjug. Zanimljivo je da je “vetar u leđa” zamahu srpske privrede stigao od ulaganja u stalnu imovinu, koja su povećana 8,6 procenata na godišnjem nivou, što je treći uzastopni kvartal rasta tih investicija.

Takav rast je uzrokovan rastom uvoza mašina u prvom kvartalu (+11,3), predočavaju stručnjaci Rajfajzena, koji očekuju da će čak i u slučaju scenarija slabijeg rasta investicija u narednim tromesečjima, ova komponenta imati pozitivan uticaj na ekonomiju u tokom 2015.

Pored toga, i izvoz je ostvario dobar napredak uz rast od 8,7 procenata na godišnjem nivou.  Privatna potrošnja je ubrzala pad u drugom kvartalu za 1,4 procenta, kao i javna potrošnja koja je opala 2,9 odsto na godišnjem nivou, što je u oba slučaja rezultat  uporedne baze iz prošle godine. “Smatramo da će najavljeno povećanje penzija i plata u javnom sektoru, ukoliko se s tim saglasi MMF tokom aktuelne druge tehničke revizije stend-baj aranžamana iz predostrožnosti, stupiti na snagu krajem 2015. što će se odraziti na javnu potrošnju tek dogodine”, navode iz Rajfajzen banke.

Mada podaci po sektorskoj strukturi BDP-a, kako dodaju, pokazuju da je šest od deset industrija i dalje u minusu, ključne industrije, prerađivačka, rudarstvo, električna energija i snabdevanje vodom uzletele su za 7,8 procenata godišnje, podstaknute pre svega energetskim sektorom koji je potpuno sanirao štete od poplava.

Građevinska industrija je evidentirala zavidan rast od 12,6 odsto godišnje, što se duguje infrastrukturnim projektima, ali je njen udeo u BDP-u i dalje relativno mali (3,3 odsto). “Imajući u vidu da teorija kaže da privreda izlazi recesije tek kada zabeleži pozitivan rast dva kvartala uzastopno, ne možemo još da kažemo da je naša ekonomija izašla iz recesije. Ipak, niske cene energenata na svetskim tržištima, oporavak ekonomije evrozone i brojni pokrenuti infrastrukturni projekti biće podrška privrednom rastu”.

Štaviše, kako predočavaju analitičari Rajfajzen banke, nedavni predlog vlade o povećanju penzija i plata u javnom sektoru, zajedno sa preduzetim relaksiranjem monetarne politike, predstavljaju sredstva u funkciji podsticanja ekonomskog rasta.

You may also like

0 comments