Institut za svjetsku ekonomiju
Ruske luke orijentirane prema Europi pretovarile su od početka ruske invazije na Ukrajinu znatno manje robe nego u 2021., prema studiji koju je u ponedjeljak objavio kielski Institut za svjetsku ekonomiju (IfW).
Luka Sankt Peterburg na Baltičkom moru, nekada najveća ruska luka za kontejnerski promet i važno središte za trgovinu s Europom, zabilježila je u listopadu manje od desetine prometa iz 2021. godine, utvrdio je njemački institut.
U luci Novorosijsk na Crnom moru promet je prepolovljen.
Vladivostok na Tihom oceanu, važna luka za trgovinu s Azijom, dosegnula je pak prošlogodišnji obujam pretovara, ali nije kompenzirao kolaps trgovine između Europe i Rusije, koji su izazvali ruska invazija na Ukrajinu i naknadne zapadne sankcije Rusiji.
Do ljeta 2021. Europska unija bila je unatoč očiglednom pogoršanju rusko-europskih odnosa, najvažniji trgovinski partner Rusije. Nakon toga njezinu je poziciju preuzela Kina.
Prema IfW-u, izvoz robe iz EU-a u Rusiju pao je 43 posto, a kineski je porastao 23 posto.
Kineski izvoz u Rusiju porastao je bržim tempom u listopadu dok je rast uvoza usporio, pokazali su u ponedjeljak podaci kineske carinske uprave.
Isporuke kineske robe u Rusiju, izražene u dolarima, porasle su u listopadu 34,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, zabilježivši dvoznamenkastu stopu rasta četvrti mjesec zaredom, pokazali su izračuni Reutersa temeljeni na podacima kineske carine.
Kineski uvoz iz Rusije u listopadu je na godišnjoj razini porastao 36 posto, nakon 55,2-postotnog skoka u rujnu, unatoč strogim kineskim mjerama suzbijanja covida i slaboj domaćoj potražnji.
U razdoblju od siječnja do listopada bilateralna trgovina porasla je za trećinu u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, na 153,94 milijarde dolara.
Kineski diplomat Wang Yi rekao je krajem listopada u telefonskom razgovoru s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom da je Kina voljna produbiti odnose s Rusijom na svim razinama, naglasivši da pokušaj blokade dvije zemlje neće uroditi plodom, navodi Reuters.
