Donosi DW
Owen Diaz je navikao na mnogo toga. Za njega su kao crnca u Americi uvrede dio svakodnevice. Ali ono što je Diaz, sudeći po njegovim navodima, morao doživjeti kao zaposlenik Tesle, nadmašilo je sve već viđeno.
Diaz danas ima 53 godine, 2015. i 2016. je radio u kalifornijskom Freemontu. U Teslinoj tvornici. Tamo se brinuo oko dizala i bio zadužen za to da metalni i dijelovi za automobile završen na pravoj montažnoj traci. Ali umjesto opuštene radne atmosfere on je, kako kaže, bio redovito izložen nepodnošljivim situacijama – koje su ga toliko mučile da je na koncu dao otkaz. U proizvodnim halama, kaže Diaz, podli komentari i poruke mržnje su bile uobičajene, svakodnevne pojave.
Jučer (29. 9. 2021), točno pet godina kasnije, Diaz je ponovno susreo svog poslodavca. Nekadašnji Teslin zaposlenik tužio je tu firmu zbog rasizma i diskriminacije. Tesline tvornice su „leglo rasističkog ponašanja”, stoji u optužnici. Suđenje se odvija pred jednim kalifornijskim sudom. Crni zaposlenici, tako glasi prigovor, u Tesli su izloženi kontinuiranim i ozbiljnim uznemiravanjima.
Tesla demantira te prigovore. U „slučaju Diaz” firma nije saznanja o mogućem pogrešnom ponašanju svojih radnika, tvrdi se. Tesla istovremeno naglašava da se ta tvrtka protivi svakom obliku diskriminacije, uznemiravanja i nepoštenom tretmana, te da se svaki slučaj shvaća ozbiljno – te ga se istražuje: „Nikada nećemo biti u stanju da spriječimo svaku pojedinu osobu u tvornici da se ponaša na neprimjeren način, ali ćemo i dalje činiti sve što možemo kako bismo poticali ispravno ponašanje i poduzet ćemo mjere ako se nešto loše dogodi.”
Diazu je to premalo. Za svoje tadašnje duševne boli on sada zahtijeva odštetu. „Stalno čuješ rečenice poput: ‘Dolazi ovamo, crnčugo’ ili ‘Hajde nazad u Afriku'”, tako je Diaz u jesen 2018. u New York Timesu opisao svoje doživljaje: “I kad-tad dođe trenutak kada se zapitaš: gdje je moja granica?” U tvornici su bili vidljivi i rasistički crteži. Na zidovima u toaletima su se nalazili kukasti križevi, te natpisi “KKK”, to je skraćenica za Ku Klux Klan.
Diaz nije ni izbliza jedini koji optužuje Teslu da su tvornicama te američke firme vladaju nepodnošljivi radni uvjeti. Samo između 2018. i ožujka 2021. 120 osoba je zatražilo „pravo” da može tužiti Teslu zbog diskriminacije. Devet tužbi je odbačeno zbog nedostatka dokaza, a sve druge su – prihvaćene.
Stvarne brojke su vjerojatno puno veće. Razlog za to su takozvane arbitražne izjave koje zaposlenici Tesle moraju potpisati prilikom stupanja na radno mjesto. Oni time ustvari potvrđuju da svoju firmu neće „goniti” na sud u slučaju mogućeg spora. Diaz, kao i neki drugi radnici, nisu bili izravno zaposlenici Tesle, već su formalno bili radnici jedne druge tvrtke koja ih je „posudila” Tesli. Zbog toga on nije ni potpisao taj sporazum.
Teslin model nije izoliran slučaj, to je dosta raširena metoda kod firmi koje bilježe brzi rast i koje ne vode puno računa o potrebama svojih zaposlenika, kažu stručnjaci.
„Tvrtke iz Silicon Valleya kombiniraju visokorazvijene tehnologije s radnim odnosima koji nisu u skladu s duhom vremena i često potječu iz 19. stoljeća”, kaže povjesničar rada Nelson Lichtenstein, sa Sveučilišta države Kalifornije u Santa Barbari. I dodaje da poduzeća poput Tesle tako pokušavaju izbjeći pravnu, moralnu i socijalnu odgovornost za svoje radnike, ali i kako bi – štedjeli novac. “Još puno važnije je sposobnost da mogu otpuštati radnike kad to požele, odnosno prakticiranje izrabljivačke proizvodnje”, kaže Lichtenstein.
Tesla u većini slučajeva na optužbe reagira alergično, kaže Larry Organ, Diazov odvjetnik, za online-magazin Protocol. I onda se najprije sve odlučno odbacuje, a onda kasnije kreće u frontalni napada, dodaje on. Tesla u jednom blogu iz 2017. godine tvrdi da Organ ima „dugu uspješnu bilancu iznuđivanja novca za neutemeljene zahtjeve”, te dodaje: „Mi u Tesli ćemo radije odvjetnicima platiti deset puta više od svote koju on traži i radije ćemo se boriti do samog kraja nego da dozvolimo da nas ucjenjuju i da se dozvoljava takvo zlorabljenje našeg pravnog sustava.”
Sa svojom agresivnom taktikom Tesla je do sada imao itekako uspjeha. Od skoro 90 radno-pravnih arbitražnih tužbi, koje su podignute između 2016. i početka ove godine, tvrtka je izgubila samo jedan proces. Bio je to jedan slučaj koji je dosta sličan Diazovom.
Prije dva mjeseca je jedan američki sud osudio Teslu na plaćanje kazne u iznosu od milijun dolara – zbog toga što je, po mišljenju suda, bilo dokazano da je Melvin Berry, jedan 47-godišnji viši zaposlenik, godinama bio izložen rasističkim uvredama od strane svojih šefova. Dobar dio tog novca je otišao na pokrivanje sudskih i odvjetničkih troškova, ali 250 tisuća dolara pripalo je Berryju – od toga i 100.000 kao odšteta za pretrpljene duševne boli, piše DW.
