Racionalizacija troškova u energetici u svijetlu Pariškog sporazuma

Može li se pametnim i racionalnim upravljanjem kako u javnom i privatnom sektoru, tako i kućanstvima uštedjeti na energiji i kako time utječemo na globalno očuvanje okoliša? Jesu li to samo pusta nagađanja ili iza tih teza stoje surove činjenice? Procijenimo.

Piše: Iva Slavica Ilić

Kada govorimo o pokazateljima potrošnje energije, glavne energetske aspekte čine: ekonomski, društveni i ekološki, a ostale podjele odnose se na industriju, zgradarstvo i promet, ali i karakterističan stupnju razvijenosti pojedine zemlje. Automatski se nameće pitanje ekonomskih pokazatelja pojedine zemlje te pokazatelji potrošnje energije. Mjera ekonomske uspješnosti države izražava se kroz jedan od osnovnih ekonomskih pokazatelja razvijenosti zemlje, a to je BDP (bruto domaći proizvod) koji je u izravnoj korelaciji s JLP(R)S – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kvalitetan primjer postizanja ekonomskih ušteda u ovom dijelu, moguće je ostvariti kroz objedinjavanje postupaka javne nabave.

Dobar primjer za to dolazi iz Doma zdravlja Zagrebačke županije, koji u svom vlasništvu ima 56 objekata. U suradnji s lokalnom energetskom agencijom, odlučili su se za objedinjenu javnu nabavu. S obzirom na to kako veća količina, ujedno znači i nižu cijenu, raspisana je javna nabava za trogodišnju potrošnju električne energije. Natječajnu dokumentaciju je bilo potrebno izraditi tako da podjela rizika opskrbljivača energije i kupca bude ravnomjerna, vodeći se cijenama koje svakih šest mjeseci objavljuje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).

Ovakvim kreiranjem i vođenjem javne nabave, Dom zdravlja Zagrebačke županije uštedio je 700.000,00 kn, što predstavlja smanjenje troškova za 25%, a razina usluge ostala je nepromijenjena.

Potaknuti uspjehom Doma zdravlja, organizirane su još tri, ovoga puta nešto kompleksnije objedinjene javne nabave u Zagrebačkoj županiji, za sve obrazovne i zdravstvene ustanove. Izrada dokumentacije za opskrbu električnom energijom, prirodnim plinom i loživim uljem je bila nešto zahtjevnija, budući da su sve ustanove imale pojedinačne ugovore s različitim dobavljačima i različitim razdobljima trajanja ugovora, bilo je potrebno uskladiti datume početka korištenja usluga novog dobavljača, dok je završetak važenja opskrbe energijom za sve isti, kako ne bi došlo do plaćanja skupih penala zbog ranijeg raskida ugovora s prethodnim dobavljačima. Najupečatljivije se može iskazati kompleksnost ovog oblika objedinjavanja javne nabave u brojkama, koje govore da se radilo o 150 različitih objekata, od kojih je svaki imao neke svoje ugovore koji su uključivali neke svoje specifičnosti, koje je valjalo ukomponirati u natječajnu dokumentaciju. To nikako nije bilo jednostavno, ali se na kraju, baš kao i svaki uloženi trud isplatilo, a tome u prilog govori ušteda od gotovo 11 milijuna kuna, što iznosi 3% uštede u odnosu na godišnji proračun Zagrebačke županije. Jedno veliko bravo za Zagrebačku županiju i regionalnu energetsku agenciju.

Racionalizaciju troškova ove godine je napravila i Vlada RH, pogotovo prema jedinicama lokalne samouprave, reformom poreznog sustava, pogotovo utjecajem na smanjenje ukupnih prihoda od poreza na dohodak i dio lokalnih poreza od kojih je njima za funkcioniranje najznačajniji onaj za komunalni doprinos, koji se do sada namjenski koristio za građenje objekata i uređenje komunalne infrastrukture poput javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja te javne rasvjete. Mnogi gradovi su ovaj proračunski prihod koristili za poticanje izgradnje niskoenergetskih stambenih zgrada i kuća, tako da bi investitore oslobodili plaćanja dijela komunalne naknade.

Kako je Europa riješila instrumente fiskalne politike za promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u zgradarstvu? Tek 14 zemalja članica je uvelo mjere poticanja obnovljivih izvora i učinkovitosti. Najčešće se primjenjuju instrumenti poreznih olakšica ili smanjene stope poreza na dodanu vrijednost. Europski projekt Local4Green ima za cilj istražiti najbolje fiskalne modele za poticanje primjene obnovljivih izvora energije na lokalnoj i regionalnoj razini. Upravo će se ova istraživanja u budućnosti moći poslužiti kao osnova za kreiranje fiskalne politike s ciljem uvođenja energetske učinkovitosti kao jednog od kriterija za oporezivanje nekretnina.

Na tom pragu, Europska Komisija je krajem 2016. godine objavila Zimski paket energetskih mjera i prijedloga za izmjenu zakona. Ovim potezom, Komisija želi predvoditi trend energetske tranzicije. Uštede nisu jedini cilj, već otvaranje novih radnih mjesta kroz povećanje energetske održivosti i uvođenje novih tehnologija.

Teži se tome da glavni sudionici nove energetske politike Europske unije budu upravo potrošači, kojima se mora omogućiti liberalnije pravo na korištenje energetskih usluga, informiranost oko cijena energije i mogućnost da proizvode i prodaju vlastitu električnu energiju. Posebna pozornost trebala bi se posvetiti rastućem problemu energetskog siromaštva i zaštiti najranjivijih skupina građana.

Europska unija nikako ne bi smjela ostati suzdržana kod prilagodbe okviru Pariškog sporazuma, već bi u punom potencijalu trebala predvoditi nužne promjene, odnosno do 2030. godine srezati emisije CO2 za čak 40%. Očekuje se da će javne i privatne investicije u energetsku učinkovitost na godišnjoj razini potaknuti investicije do 177 milijardi €, čime bi BDP u narednom desetljeću porasao za 1%, a samim time bi se otvorio prostor za oko 900.000 novih radnih mjesta. Također, očekuje se otklanjanje svih ograničenja cijena te potpuno prepuštanje mehanizmima potražnje i ponude.

You may also like

0 comments