Putin Zapadu: Rusija ne želi novi hladni rat

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je nakon svoje dosad najveće izborne pobjede ublažio ton prema Zapadu istaknuvši da ne želi utrku u naoružanju i da će učiniti sve što može da riješi sporove s drugim državama.

U razdoblju loših odnosa Rusije i Zapada Putin je pobijedio na izborima i time svoju političku dominaciju produljio do 2024. godine, čime će postati čelnik s najduljim stažem na vlasti od sovjetskog vođe Jozefa Staljina.

Nedjeljni susret u Kremlju s kandidatima koje je pobijedio Putin je iskoristio kako bi izrazio želju da se fokusira na unutarnja, a ne međunarodna pitanja te da pokuša poboljšati standard svojih građana većim ulaganjima u obrazovanje, infrastrukturu i zdravstvo te manjim izdvajanjima za obranu.

“Nitko ne planira ubrzati utrku u naoružanju”, naglasio je.

“Učinit ćemo sve kako bismo riješili sve sporove s našim partnerima, kroz političke i diplomatske kanale”, dodao je Putin.

Time je Putin promijenio ton nakon ratoborne predizborne kampanje tijekom koje je predstavio novo nuklearno oružje za koje je rekao da može pogoditi bilo koju točku na svijetu.

Rusija se sa Zapadom trenutačno spori oko Sirije i Ukrajine. Nadalje Zapad optužuje Rusiju za kibernetičke napade i miješanje u izbore drugih država, a trovanje bivšeg ruskog špijuna i njegove kćeri u Engleskoj dodatno je zaoštrilo odnose te su oni najgori između dviju strana od Hladnog rata.

Slobodni i pravedni?

Nakon što je prebrojano gotovo sto posto glasova, Središnji izborni odbor je objavio da je Putin, koji Rusiju vodi otkako je 1999. postao premijer, osvojio 76,69 posto glasova od sveukupno 56 milijuna glasača. To je njegova dosad najveća pobjeda.

No Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) tvrdi kako su ograničenja temeljnih sloboda i postupak registracije kandidata ograničile politički angažman i natjecanje.

“Izbor bez pravog natjecanja, kao što smo vidjeli ondje, nije pravi izbor”, priopćio je OESS.

Ruski Odbor je ranije u ponedjeljak objavio kako nije dobio nikakve pritužbe ili dojave o nepravilnostima, a Putin s podrškom državnih medija i vladajuće stranke nije imao nikakav problem pobijediti sedam protukandidata.

Njegov najbliži suparnik, kandidat Komunističke partije Pavel Grudinjin, osvojio je 11,8 posto glasova, dok je nacionalist Vladimir Žirinovski dobio 5,6 posto. Njegovom najžešćem kritičaru Alekseju Navaljnom zabranjeno je sudjelovati.

Navaljni je birače pozvao da bojkotiraju izbore, svojim pobornicima je poručio da ne gube nadu i ustvrdio da je njegova kampanja uspjela smanjiti izlaznost, optuživši pritom vlasti da su lažirale podatke.

Izlazna strategija?

Službeni podaci govore da je izlaznost bila oko 67,7 posto, nešto manje od 70 posto na koliko je Kremlj ciljao prije izbora.

Glasnogovornik te institucije Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje da su napetosti sa Zapadom podigle izlaznost naglasivši da rezultat izbora pokazuje da su Rusi ujedinjeni iza Putinovih planova o razvoju države.

Otkrio je da će Putin dan provesti primajući čestitke, sastajući se s pobornicima i razgovarajući s gubitnicima. Kineski predsjednik Xi Jinping bio je među prvima koji mu je čestitao, no njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas izrazio je sumnje u pravedno političko natjecanje.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je jedan od rijetkih zapadnih čelnika koji je u ponedjeljak telefonskim putem razgovarao s Putinom, poželivši Rusiji i njezinom narodu uspjehe u modernizaciji države. Još uvijek nije poznato koliko dugo Putin želi ostati na vlasti. Ustav dopušta dva mandata zaredom, zbog čega se 2024. više neće moći natjecati.

Upitan o tome hoće li se u budućnosti još jednom kandidirati, Putin se nasmijao. “Hajdemo računati. Što, mislite li da ću biti na vlasti do 100. godine?”, odgovorio je, odbacivši pitanje kao “smiješno”.

Iako još ima šest godina do imenovanja nasljednika, nesigurnost oko Putinove budućnosti potencijalni je izvor nestabilnosti u razjedinjenoj vladajućoj ruskoj klasi koju samo on može držati pod kontrolom. “Što će dulje biti na vlasti, to će mu teže biti otići”, tvrdi Andrej Kolesnikov iz think tanka Carnegie Moscow Center.

“Kako može napustiti takav komplicirani sustav koji je u suštini njegov osobni projekt?”, pita se Kolesnikov.

You may also like

0 comments