Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je pohvalio Francoisa Fillona, pobjednika prvog kruga republikanskih predizbora za francuskog predsjednika, opisavši ga kao vrlo profesionalnog političara pristojnog ponašanja.
Bivši francuski premijer Francois Fillon podržavao je strateške veze s Kremljom i pozivao na savez s Rusijom i sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom u borbi protiv Islamske države. “Gospodin Fillon se po mom mišljenju znatno izdvaja od drugih svjetskih političara jer se na prvu čini kao rezervirana osoba nesklona javnim nastupima”, komentirao je Putin, a prenijela ruska državna novinska agencija TASS.
“No sa svojim veoma europskim manirama, u njihovom najboljem svjetlu, Fillon je sposoban obraniti svoj stav i to čini vrlo konzistentno. U tom smislu je teški pregovarač. On je naravno i vrhunski profesionalac”, dodao je Putin. Fillon se zalaže za blisku suradnju s Kremljom više od svog rivala Alaina Juppea s kojim će se suočiti u drugom krugu predizbora u nedjelju.
Čestitajući Fillonu na njegovoj pobjedi, utjecajni moskovski zastupnik Aleksej Puškov izjavio je kako bi njegova pobjeda na predsjedničkim izborima značila “kraj berlinsko-pariškog tandema” u odnosu prema Rusiji. Njemačka i Francuska su proteklih godina stavljale veliki pritisak na Rusiju zbog sukoba u Ukrajini.
Njemačka kancelarka Angela Merkel tako bi ostala “gotovo sama s Varšavom i baltičkim državama”, smatra Puškov, koji je na čelu odbora za vanjsku politiku u donjem domu ruskog parlamenta. Fillon je u prvom krugu predizbora postigao veliku pobjedu, osvojivši 44 posto glasova, dok je drugoplasirani Juppe osvojio 29 posto.
Zastupnici Europskog parlamenta su u rezoluciji usvojenoj u srijedu upozorili na jačanje “neprijateljske propagande” Rusije protiv EU-a i pozvali Bruxelles da pojača aktivnosti protiv širenja dezinformacija.
Zastupnici su u rezoluciji osudili medije povezane s Kremljom poput televizije RT, ranije Russia Today, i novinsku agenciju Sputnik da šire “potpuno lažne” vijesti i zatražili od Europske unije da osnaži njenu skromnu deveteročlanu službu za za stratešku komunikaciju osnovanu za suzbijanje dezinformacija dok rastu napetosti s Rusijom zbog sukoba u Ukrajini, izvijestila je agencija AFP.
Zastupnici su rekli da su “ozbiljno zabrinuti brzim širenjem od Kremlja poticanih aktivnosti u Europi, uključujući dezinformacije i propagandu kojima se nastoji održati ili povećati utjecaj Rusije u cilju slabljenja i dijeljenja EU-a”. Rezolucija je prihvaćena s 304 glasova za, 179 protiv i 208 suzdržanih.
Europarlamentarci upozoravaju da Kremlj koristi “široki raspon instrumenata”, uključujući think-tankove, televiziju i “psedo-novinske agencije” za širenje lažnih informacija. Rezolucija kaže da je od ruske ilegalne aneksije Krima 2014. Kremlj pojačao napore da u pitanje dovede “demokratske vrijednosti, podijeli Europu, okuplja domaću potporu i stvara utisak neuspješnosti država u istočnom susjedstvu EU-a”.
Ruska vlada također financira političke stranke u EU i podržava “anti-EU snage”, poput populističkih i stranaka krajnje desnice. Parlament je također upozorio i na propagandu Islamske države, al Qaede i drugih terorističkih skupina i pozvao članice EU-a da čine više kako bi se suprotstavile nastojanjima tih skupina da radikaliziraju mlade u Europi.
Kako bi se suprotstavilo kampanjama protiv EU-a, zastupnici sugeriraju ulaganje u podizanje svijesti, obrazovanje, online i lokalne medije, istraživačko novinarstvo i informacijsku pismenost koji bi pomogli građanima da kritički pristupaju i analiziraju medijske sadržaje. Jednako je važno prilagoditi komunikaciju s obzirom na regionalne specifičnosti, uključujući i pristup informacijama na lokalnim jezicima, preporučuju, među ostalim, zastupnici.
Rezolucija također sugerira produbljivanje suradnje EU-a i NATO-a u strateškoj komunikaciji, snaženje EU-ovog odjela za stratešku komunikaciju i davanje veće podrške medijima u susjednim zemljama EU-a.
Izvjestiteljica Anna Fotyga (ECR, Poljska) je za portal Europskog parlamenta uoči glasovanja ocijenila da Rusija u nastojanju da ostvari utjecaj na medijskom prostoru Europe koristi hladnoratovske metode i alate . “Mnogo toga se dogodilo nakon ruske agresije u Ukrajini i aneksije Krima. To je uistinu alarm za nas. S našeg stajališta u središnjoj i istočnoj Europi, Rusija je počela mijenjati informacije i utjecati na medijsko tržište mnogo ranije, te je nastavila s metodama i alatima korištenima u Hladnom ratu”, rekla je Fotyga.
Glede propagande radikalnih islamističkih skupina Fotyga je upozorila da ona nije usmjerena samo na mlade muslimane. “Nažalost, ne radi se samo o mladim muslimanima. Korištenjem raznih alata privukli su ljude različitih generacija i vjeroispovijesti te ih preobratili i radikalizirali. Susrela sam se s predstavnicima ministarstava država članica te mogu reći da je za političare traumatično da se mladi ljudi mogu okrenuti protiv vlastitog naroda”, rekla je.
