Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi plan obrane države. Kako smatraju stručnjaci, prihvaćanje novog obrambenog plana moglo bi biti reakcija na odobravanje vojne strategije od strane SAD-a, u kojoj je Rusija označena kao jedna od prijetnjih za nacionalne interese SAD-a.
Novi plan obrane tiče se razdoblja od 2016. do 2020. godine. Plan je razmatran na savjetovanju kod Vladimira Putina u Sočiju 13. studenog, izjavio je Vladimir Muhin, vojni analitičar Nezavisimaje gazete. Predsjednik je izjavio da su u planu označeni novi rizici i prijetnje za Rusiju. U njemu se isto govori o obnavljanju oružja, pripremama za mobilizaciju i teritorijalnoj obrani. Plan obrane je sustav dokumenata, koji označaju pravce i sfere djelatnosti država u oblasti obrane te postavljaju odgovarajuće zadaće pred ministarstva i državne organe. Gotovo čitava vlada radi na tim dokumentima. Ranije je ministar obrane Sergej Šojgu izjavio da je u pripremi prošlog plana u 2013. sudjelovalo 49 ministarstava i državnih organa. Taj plan obrane bio je prvi u povijesti Rusije.
Na savjetovanju 13. studenog Putin je izjavio da se ”situacija mijenja, mijenja se brzo te se dokumenti moraju precizirati”. Budući da se radi o zatvorenom dokumentu, može se samo pretpostavljati o kakvim se novim prijetnjama i rizicima sigurnosti Rusije govori u novom planu. Prema mišljenju Vladimira Muhina, plan je postao odgovor na novu vojnu strategiju SAD-a koja se pojavila 1. srpnja. U dokumentu, koji je Pentagon pripremao, poseban naglasak je stavljen na ulogu Ruske Federacije. Američki vojnici izjavljuju da Rusija podriva regionalnu sigurnost. Na toj pozadini, u novom obrambenom planu RF mogli bi biti navedeni konkretni protivnici RF i načini kojim im se može suprotstaviti, smatra stručnjak, piše Aleksej Timofejčev za Russia Beyond the Headlines.
Prema njegovom mišljenju, u planu bi se mogla redefinirati uloga lidera federalnih subjekata, koji odgovaraju za mobilizaciju i teritorijalnu obranu. Vježbe koje su se ranije provodile pokazale su da se gubernatori ne snalaze sa zadaćama mobilizacije koje su im dodijeljene.
Promatrački brod projekta 18280 „Jurij Ivanov”, opremljen najmoćnijim instrumentima za prikupljanje povjerljivih informacija (uključujući i one koje služe za „radio-elektronsko obaranje” američkog sustava PRO) uspješno je prošao sva testiranja u floti i sada se nalazi na mjestu svoga stalnog baziranja, tj. iznad polarnog kruga, na vojno-pomorskoj bazi u Sjeveromorsku. To je 17. studenog novinarima priopćio načelnik informativne službe Sjeverne flote, kapetan prve klase Vadim Serga. Tehničke karakteristike prekooceanskog broda omogućavaju da se sfera djelovanja Sjeverne flote proširi na različite regije Svjetskog oceana, i konkretno na Arktik, rečeno je u Ministarstvu obrane. O tome svjedoči i stalno „boravište” broda na Kolskom poluotoku (na sjeverozapadu Rusije, u Murmanskoj oblasti).
Zadaci promatračkog broda su praćenje lansiranja balističkih i krstarećih raketa koje realiziraju druge države (između ostalog i s podmornica). „Jurij Ivanov” može „uloviti” čak i hipersonične rakete i odgovarajuću informaciju prenijeti vrhovnom zapovjedništvu. Brod se može koristiti i kao repetitor zatvorenih kanala komunikacije, i kao radio-elektronski presretač povjerljivih podataka protivnika.
Međutim, najvažnija njegova funkcija je praviti „rupe” u sustavu američkog sustava PRO (tj. njegove pomorske komponente sustava Aegis) i ruskim raketama omogućavati da stignu do neprijateljskog cilja i unište ga. U ovom trenutku je „Jurij Ivanov” najveći promatrački brod ruske flote. Dugačak je 95 i širok 16 metara. Istisnina mu je 4 000 tona. S obzirom na brz tempo razvoja američkog sustava PRO oko ruskih granica, planirano je napraviti bar 4 broda ovog tipa, tj. za svaku flotu po jedan. Špijunski brodovi će se koristiti u Tihooceanskoj, Baltičkoj i Crnomorskoj floti. Na brodogradilištu „Severnie verfi” u Sankt-Peterburgu već se gradi drugi brod projekta 18280 koji će nositi naziv „Ivan Hurs”.
