Iako je nejasno kako će se ruski predsjednik Vladimir Putin slagati s Donaldom Trumpom i njegovim timom republikanskih jastrebova, izgleda da je već osvojio francuske predsjedničke izbore. Vodeći kandidat u primarnom glasovanju francuskog desnog centra Francois Fillon je gotovo podjednako oduševljeni rusofil kao i Marine Le Pen, vođa krajnje desne Nacionalne fronte, a lijevi centar skoro pa nema priliku pobijediti na sljedećim predsjedničkim izborima, donosi Bloomberg.
Prevela i prilagodila: Eli Brodić
Francuskoj se očito spremaju neka iznenađenja na izborima zakazanim za 23. travnja 2017. godine. Već se sad čini realnim ne obazirati se na istraživanja javnog mijenja, kao što su učinili nekolicina razumnih promatrača prije predsjedničkih izbora u SAD-u.
Alain Juppe se smatrao favoritom desnog centra prije primarnog glasovanja, i prema anketama, on je bio taj kandidat koji bi mogao pobijediti Le Pen. Bivši predsjednik Nicolas Sarkozy, koji se nadao političkim povratkom i čije su se anti-imigrantske politike i euroskepticizam mogli usporediti sa Le Peničinim, odustao je nakon plasmana na treće mjesto te je pozvao svoje pristaše da podrže Fillona, iznenadnog pobjednika sa velikom prednosću nad Juppeom. Politika predsjednika Francoisa Hollandea je uništila šanse bilo kojeg drugog kandidata iz njegove stranke, bilo da se radi o ljevičarskom fanatiku Arnaudu Montebourgu ili pro-business kandidatu Emmanuelu Macronu, koji je bio nezavisni kandidat. Kad bi se Hollande uključio u utrku za predsjednika, to bi mogao biti najgori ishod za socijaliste. Znači, osim ako socijalisti uspiju izvuči neki as iz rukava, Francuska će sljedeće godine dobiti predsjednika putinofila.
Među kandidatima desnog centra, Juppe je bio najveći anti-ruski kandidat. On je osudio aneksiju Krima i ruski napade u Aleppu, optužujući Rusiju za “ratne zločine” u Siriji. “Mi se, u određenom trenutku, ne bi trebali ustručavati reći Putinu ‘stop'”, rekao je Juppe. Kad bi on završio u utrci protiv Le Pen, Putin bi imao razloga biti zabrinut, čak bi i morao pronaći način da osigura više sredstava za lidericu Nationalne Fronte. Uz Fillona kao kandidata desnog centra, on se može opustiti. Sarkozyjev nekadašnji premijer ne može biti optužen da je “Manđuriski kandidat” ili da je plaćen od strane Putina. Francuska pro-business desnica ima dovoljno vlastitih sredstava. Fillon je dosljedno podupirao Rusiju u Siriji od 2012. godini, govoreći kako bi Moskva mogla imati ključnu ulogu u rješavanju sukoba i ustezanja od opoziva sirijskog predsjednika Bashara al-Assada dok se Islamska država ne porazi. U 2013. godini, Fillon je bio gost na Valdai forumu na kojem Putin i njegova vanjsko politička elita komunicira ruske političke stavove zapadnim stručnjacima, gdje je osim poziva na suradnju u Siriji, izrazio nadu kako će Europa uskoro ukinuti kratkoročne vize za Rusiju – nešto što danas nije ni na dnevnom redu.
Fillon je također žarko protiv ekonomskih sankcija Rusiji uzrokovanima Putinovim eskapadama na Krimu. U travnju je Fillon pozdravio rezoluciju francuskog parlamenta koja traži ukidanje sankcija. On ih je nazvao “nesposobnim i strateški poražavajućim za naše poljoprivrednike”, kao i kontraproduktivnim. Rusija, zajedno s Francuskom, sudjeluje u borbi protiv Islamske države, zaključio je.
Fillonovo je stajalište dugoročno i nedvojbeno, te ga ne treba uspoređivati s Trumpovim impulzivnim, i često neukim izjavama o Rusiji tijekom predizborne kampanje. Kada je Trump obećao da će “razmotriti” dizanje sankcija, mediji su to prenijeli kao izjavu o namjeri da ih ukine; ali to je Trumpizam. Fillon, kao profesionalan političar s puno međunarodnog iskustva, zna što govori, a teško je zamisliti kako će odjednom odustati od njegovih dugoročnih stavova nakon izbora.
Neki dužnosnici Europske unije su, u zadnje vrijeme, pokušali ojačati jedinstvo EU o sankcijama prije Trumpove inauguracije, osjetivši da za to vjerojatno neće biti podrške iz Washingtona. Njemačka jevlada kancelarke Angele Merkel radila u dogovoru sa Hollandovom Francuskom kako bi kaznili Rusiju zbog aneksije Krima, a manje zemlje EU su im se pridružile. Produljenje sankcija prije nego što Trump preuzme uzde, može izgledati dobro kao simbolička gesta prkosa i glas za zapadne vrijednosti, koje su još uvijek žive u Europi, no možda ne u SAD-u. Ipak, kada bilo Fillon ili Le Pen, koja je proglasila svoje divljenje Putinu, pobjedili na francuskim predsjedničkim izborima, sankcije bi vjerojatno propale – što bi bio neslavan kraj neprijateljskim mjerama koje su pomogle Putinu mobilizirati Ruse protiv Zapada, učvrstiti svoju domaću podršku. Mjere nisu učinile nikakvu gospodarsku štetu osim što su prisilili ruske državne tvrtke isplatiti svoje dugove i, naravno, nisu uspjeli zaustaviti Kremlj od uplitanja u Ukrajinu, analizira Bloomberg.
Nakon beskrajnih pritužbi američkih demokrata o ruskom uplitanju u predsjedničke izbore, mogućnost smetnji iz Moskve se pretvorila u bauk s Europom. Doista, Moskva je poduprla ekstremno desne stranke, i otvoreno i prikriveno, uz to bi mogla iskoristiti junaštvo hakera da iskopa kompromitirajuće podatke o europskim političarima. U francuskom slučaju, međutim, ništa od toga ne mora biti slučaj: u izbornim promjenama, jednostavno može biti vrijeme umjerene desnice preuzeti volan – a francuska umjerena desnica nikada nije bila antiruska. Merkel, koja se suočava sa svojim izborima u jesen, uskoro će morati odlučiti, s obzirom na promjenu prilika u Francuskoj, ide li u njenu korist podržavanje sankcija. Mnogi u Njemačkoj bi odahnuli ako se odluči ne podržati sankcije.
