Proslava aneksije Krima u sjeni vojnih vježbi i crnih Putinovih lista

Rusija je proslavila prvu godišnjicu potpisivanja dokumenta o pripojenju ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji. Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je taj dokument dva dana nakon referenduma kojim se 97 posto birača koji su izašli na referendum u tom dijelu Ukrajine izjasnio za aneksiju. Vladimir Putin je naredio trenutačno organiziranje iznenadnih vojnih vježbi diljem Rusije. Svoje ‘crne liste’ imaju Eu i SAD, a na njima su neki od najbližih suradnika Vladimira Putina.

Ispod kremaljskih zidina u Moskvi okupilo se više od 100.000 ljudi. Rusija već dugo nije bila jedinstvena kao u pitanju Krima. Nije stvar u teritoriju, jer ga Rusija ima dovoljno, već Krim predstavlja povijesne korijene, duhovnost i državnosti, rekao je Putin. Euforija je zahvatila cijelu Rusiju. Veliki broj ljudi okupio se u i Ekaterinburgu. Rusi većinom ne gledaju na Krim kao na posezanje za tuđim, već kao na vraćanje vlastitog teritorija. I dok Rusi slave, Zapad osuđuje. Europska unija je podsjetila da nikada neće priznati pripajanje poluotoka, jer je to ukrajinski teritorij, a to poručuju i iz Washingtona.

Više od 80.000 ruskih vojnika sudjeluje u vojnim vježbama koje se odvijaju diljem Rusije u demonstraciji sile ratnih brodova, protuzračne obrane, oklopnih vozila i strateških bombardera, objavio je u četvrtak glavni stožer ruske vojske. U vježbama sudjeluje 80.000 vojnika i 220 zrakoplova, rekao je šef glavnog stožera ruske vojske Valerij Gerasimov, prenosi agencija Ria Novosti. Ruska vojska je počela prošlog tjedna raspoređivanje 8000 vojnika na ukrajinskom poluotoku Krim, kojeg je u ožujku 2014. Rusija pripojila te na jugozapadu, blizu granice s Ukrajinom. Istovremeno, oko 200 tenkista treniraju opkoljavanje grada u središtu Rusije. U Sibiru zračne jedinice uvježbavaju odgovore na elektronički rat, rekao je jedan vojni glasnogovornik. Vladimir Putin je u ponedjeljak naredio trenutačno organiziranje iznenadnih vojnih vježbi uključujući raspoređivanje strateških bombardera na Krimu i 38.000 vojnika na Arktiku.

Strateški bombarderi Tupoljev 22-M3 su aterirali u srijedu na Krim. Moskva je više puta ponovila da želi te bombardere duž predjela akcija na Krimu od 2016. Više od 3000 vojnika je poslano na otok Sahalin blizu Japana, na ruskom krajnjem istoku, navelo je ministarstvo obrane. Tamo su postavljene protuzračne rakete. U sklopu tih vježbi, dvadesetak ratnih i izviđačkih brodova i podmornica su na putu prema Baltičkom moru.

Taj niz vojnih vježbi koje će trajati do kraja ožujka uključuje i raspoređivanje vojnika u Armeniji i u dvije separatističke gruzijske republike Abhaziji i Južnoj Osetiji. Norveška od 9. ožujka izvodi velike vježbe u pokrajini Finmakr, blizu granice s Rusijom u vježbama “Joint Viking” u kojima sudjeluje više od 5000 vojnika. To su najveće vojne vježbe u tok skandinavskoj zemlji od 1967.

Vladimir Putin sastavlja ‘crnu listu’ političara i dužnosnika iz Europske unije i SAD-a kojima bi mogao biti zabranjen ulazak u Rusiju, piše IBT pozivajući se na Sputnik News. Na listi je navodno preko 200 imena. Ruski predsjednik tako uzvraća udarac Europi i Americi koje su, zbog situacije u Ukrajini, Rusiji uvele sankcije. Na Putinovoj listi se nalaze američki neki američki senatori, glasnogovornik Bijele kuće, i naravno predsjednik Barack Obama te neki njegovi savjetnici.’Lista stranaca kojima bi mogao biti zabranjen ulazak u Rusiju slična je onima koje imaju EU i zemlje NATO-a. SAD na svojoj crnoj listi imaju 60 osoba’, rekao je za Sputnik izvor blizak Kremlju. Prošlog mjeseca EU je na svoju listu nepoželjnih stavila novih 19 osoba i devet organizacija zbog njihove uloge u destabilizaciji Ukrajine. Među njima su politički i vojni dužnosnici samoproglašenih republika Luhansk i Donetsk u istočnoj Ukrajini, ali i ruski ministar obrane Anatolij Antonov.

Osobama s te liste zabranjen je ulazak u 28 zemalja EU. Ukupno se na listi nalazi 151 osoba i 37 organizacija. Čelnici Europske unije vjerojatno će ostaviti na snazi gospodarske sankcije protiv Rusije dok sporazum o primirju u Ukrajini ne bude u potpunosti proveden i to nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila u četvrtak da bi bilo pogrešno ublažiti pritisak na Moskvu prije vremena. Vlade EU-a dosad su bile podijeljene oko toga treba li sada djelovati kako bi se obnovile sankcije koje istječu u srpnju. ‘Ne možemo i nećemo ukinuti sankcije koje istječu u srpnju ili rujnu sve dok se ne ispune uvjeti sporazuma iz Minska. To bi bilo pogrešno’, rekla je Merkel u Bundestagu.

0 comments