Tko će platiti cijenu?
Novi, četvrti paket Vladinih mjera za ublažavanje inflatornih učinaka i rasta cijena energenata procijenjen je na 1,7 milijardi eura, a detalje koje je premijer Andrej Plenković predstavio koalicijskim i socijalnim partnerima u tančine će javnosti prezentirati danas.
Okviri koje je dao ukazuju u pravilu na nastavak dosadašnjih mjera, kad je riječ o cijenama struje, plina i goriva, kao i pomoći socijalno ugroženima i umirovljenicima s mirovinom manjom od 610 eura, te onima koji su pogođeni potresom.
Novina će biti uvođenje jednokratne potpore onima koji primaju dječji doplatak, a potpore slijedi i ribarima i nizu djelatnosti u poljoprivrednom sektoru. Zasad još nema detalja oko nastavka zamrzavanja cijena odabranim prehrambenim artiklima, osim što je Plenković ostavio otvorenom mogućnost da bi se njihov broj mogao smanjiti. ”O tomu se radi analiza i bit će nekih modifikacija”, kazao je Plenković.
Pravovremenim donošenjem mjera Vlada je stvorila okruženje predvidljivosti za hrvatske gospodarstvenike jer možemo planirati troškove za energente.
Najveća vijest koja je pratila ovaj uvod u objavu novog paketa mjera pomoći vezana je, pak, uz HEP, koji je u protekloj i ovoj godini preuzeo na sebe najveći dio financijskog tereta vladinih mjera ograničavanja cijena električne i toplinske energije, te plina za kućanstva i gospodarstvo.
Iako je bilo glasina kako je HEP od Vlade tražio da mu omogući podizanje cijena s 1. ožujkom ili mu se nadoknadi na drugi način gubitke, Plenković je jučer najavio da će se HEP-u pomoći, i to dokapitalizacijom. HEP je kompanija u vlasništvu države koja može izdržati teret koji je prebačen na njega, no normalno je, kaže Plenković, da Vlada gleda način kako mu to nadoknaditi.
O detaljima ovog pothvata nije želio govoriti, no, odgovarajući na novinarske upite jasno je dao do znanja da u dokapitalizaciji neće sudjelovati nitko drugi osim države.
”Vlasnička struktura neće se mijenjati! HEP će ostati u vlasništvu države jer je važan sustav”, bio je jasan Plenković. Ta iznesena poruka važna je zna li se da je već više puta potezano pitanje ulaska privatnog kapitala u HEP, a i sada se u kuloarima mogu čuti slične teze.
Plenković nije želio ulaziti u detalje o tomu koliki kapital bi bio “ubrizgan” HEP-u, samo je kazao da će mu se nadoknaditi pomoć koju je pružio u momentu kada je bilo potrebno i osigurati mu ne samo da stoji na nogama, nego da i dalje bude instrument politike subvencioniranja cijene energenata, te da mu se omogući nastavak značajnih investicija, osobito u OIE.
Neslužbeno se, pak, čuje kako je donja granica za kapitalno jačanje HEP-a 660 milijuna eura, a gornja doseže 900 milijuna eura. Temeljni kapital državne elektroprivrede inače je 2,63 milijarde eura. Cijena električne energije ostat će tako nepromijenjena i u idućih šest mjeseci, sve do kraja rujna, a cijena plina prema novom paketu još godinu dana, do travnja iduće godine, piše Poslovni dnevnik.
