Probni konvoj krenuo prema Siriji

UN-ov izaslanik za Siriju Staffan de Mistura najavio je za srijedu slanje humanitarnog konvoja u više gradova pod opsadom snaga režima i pobunjenika, što će biti provjera spremnosti sudionika rata da propuste humanitarnu pomoć. “Jasno je da je dužnost sirijske vlade da pomoć dopre do svih Sirijaca i dopusti UN-u dopremu humanitarne pomoći nakon dugo vremena”, rekao je u utorak pred novinarima nakon drugog susreta sa sirijskim ministrom vanjskih poslova Walidom Mouallemom u Damasku.

“Sutra (srijeda), provjerit ćemo (spremnost za propuštanje pomoći), a poslije ćemo moći više razgovarati”, dodao je UN-ov izaslanik. “Razgovarali smo (s Mouallemom) o za nas najvažnijem pitanju, a to je humanitarni pristup područjima pod opsadom (…) i kao što dobro znate, pristup tim područjima osigurava se putem konvoja koje koordinira ekipa UN-a u zemlji i koordinator za humanitarna pitanja” UN-a, dodao je.

Kako je rekao izvor u sirijskom Crvenom polumjesecu, konvoj u srijedu treba dopremiti pomoć u šijitska mjesta Fuu i Kafraju, na sjeveru, koja pod opsadom drže pobunjenici te u Madaju i Zabadani, u okolici Damaska, koji su u okruženju sirijske vojske. Više od milijun ljudi živi uz “povećan rizik od smrti” zbog oskudice hrane, struje i vode u 46 mjesta pod opsadom, navodi se u UN-ovu izvješću. Sjedinjene Države i Rusija dogovorili su se prošlog tjedna o “prekidu neprijateljstva” u Siriji u idućih tjedan dana kako bi potaknuli mirovni proces.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova u utorak je optužilo Tursku da snabdijeva džihadiste Islamske države (IS) podsjetivši na obećanje Ankare da neće dopustiti da sirijski grad Azaz padne u ruke kurdskih snaga jer leži na opskrbnom pravcu.

Turska je u ponedjeljak nakon raketnih napada na sjeverni dio Sirije u kojima je poginuo do 50 ljudi optužila Rusiju za “očigledan ratni zločin” i upozorila kurdske snage da će se suočiti s “najoštrijom reakcijom” ukoliko pokušaju zauzeti Azez, grad u blizini turske granice. “Neki od naših partnera su nas doslovce molili da ne diramo koridor koji je nešto kraći od 100 kilometara na sirijsko-turskoj granici oko Azaza”, kazala je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. “Očito je to bilo s namjerom da se iz Turske osigura neometana svakodnevna opskrba Islamske države, Fronte al-Nusra i ostalih terorističkih skupina oružjem, streljivom i hranom”, dodala je Zaharova.

Kremlj je ranije u utorak odlučno odbacio optužbe Turske da su ruske bombe pogodile nekoliko medicinskih ustanova i škola na sjeveru Sirije, ustvrdivši da su te optužbe neutemeljene. Prema UN-u, u ponedjeljak je u napadu raketnim projektilima ubijeno skoro 50 civila, među kojima su i djeca, u Idlebu i Alepu.

Ankara uporno tvrdi da je Rusija ta koja je raketnim projektilima “barbarski i kukavički” napala to područje, no Moskva uzvraća da ruska flotila u Kaspijskom moru nema kapacitete za lansiranje balističkog projektila na bolnicu u pokrajini Idlib.

Rusija je, međutim, 7. listopada izvela napade na Islamsku državu s četiri razarača u Kaspijskom jezeru, lansiravši 26 raketnih projektila koji su uništili 11 položaja džihadista u Siriji. Pogođene su tvornice za proizvodnju oružja, zapovjedni centri, skladišta streljiva, spremnici goriva i baze za vježbanje u pokrajinama Raka, Idlib i Alep, što je tada potvrdio i ministar obrane Sergej Šojgu.

Projektili su letjeli 1500 kilometara prije nego što su pogodili označene mete. Napadi su izvedeni u suradnji sa Iranom i Irakom, s obzirom da su projektili morali letjeti kroz zračni prostor te dvije države kako bi došli do Sirije.

You may also like

0 comments